Pjevačica se cijelo vrijeme šali na svoj račun, a voli pričati viceve iz svog života. S kolegicom Zoricom Marković gostovala je kao MC kod Uroša Božića na Hepi televiziji.
Kao, voditeljica je objema glazbenim zvijezdama postavljala pitanja o prisjećanju kako su se brinule za stoku i koliko im je bilo teško.
Obje su izjavile da su se sa zadovoljstvom brinule za životinje, no Zorica je ostala zatečena jer je prvi put čula da je Vesna u djetinjstvu bila pastir.
Kad ste čuvali ovce? – pitala je Zorica prijateljicu Vesnu.
Objasnila folk zvijezda.
‘Pomogao sam bratu, ali bio sam sretan što sam to učinio. Ostao sam s njim. Sjećaš se one priče kad sam ga skinuo s vrbe: pa kad sam se popeo na vrbu. Pomogla sam, ali dobro, imali smo teško djetinjstvo gledajući na današnje vrijeme – rekla je Zmijančeva.
Progovorili su i o ljubavnom životu Vesne Zmijanac.
– Vesna je bila femme fatale. Ne mogu vam reći kako je dobro izgledala. Znam kako su njome razbijali glavu. Nisam je dao, čuvao sam je, branio sam je od muškaraca – rekao je Marković, a Vesna se samo smješkala.
Zapamtite, Vesna je odrasla u selu Kovači kod Kraljeva. Otac joj je umro kad je još bila mlada; majka je ostala u Austriji.
Teško je živjela kod bake i djeda. ‘Mama je rekla da je čuvala krave dolje preko ceste, ali kravu je udario autobus ili kamion, ne znam ni ja baš na ovom prijelazu – ispričao je stanovnik sela u kojem je folk zvijezda proveo djetinjstvo. medijima.
Migracija mora biti jedan od najčudesnijih procesa među stvorenjima, posebice poput ptica koje godišnje prelaze nevjerojatne udaljenosti. Na primjer, lastavice, polarne čigre i sove mogu prijeći nekoliko tisuća kilometara tijekom godine tražeći bolje ako ne i najbolje uvjete za preživljavanje, ali i razmnožavanje. Ono što je još impresivnije je da značajan broj ovih ptica ne leti s društvom, ali ako i leti, bit će to u malim skupinama, a ipak uspijevaju pronaći put pomoću zvijezda, Zemljinog magnetizma i položaja Sunca.
Na primjer, arktička čigra drži rekord za najdužu migraciju u prosjeku 70 000 kilometara godišnje između Arktika i Antarktika. Ova ptica se kreće u ekstremnim klimatskim uvjetima i prelazi različite predjele tijekom leta prelazi hladne oceane, a potom i tropske krajeve. Tako duga migracija je zbog stalno osvijetljenih područja koje polarna čigra mora tražiti, što se odnosi na njenu prehranu.
Još jedan zanimljiv primjer je losos koji se vraća u istu rijeku u kojoj je izležen kako bi položio jaja. Oslanjaju se na nevjerojatnu “kemijsku navigaciju” koju imaju, a to je pamćenje mirisa specifičnih kemikalija koje upućuju izravno na vodu u njihovoj kući. To omogućuje lososu da pronađe točnu lokaciju, nakon prevaljivanja velikih udaljenosti i borbe s brzacima i slapovima.
Migracija nije samo kod ptica i riba nego i kod sisavaca. Svake godine afričke gnuovi, zebre i antilope prelaze savane u potrazi za hranom i vodom. Ta njihova selidba je dio nekog cikličkog prirodnog procesa, čime se spašava ekosustav, jer oni donose hranjive tvari i dolazi do rasta vegetacije kroz savanu.
