Običaji vezani uz smrt razlikuju se od regije do regije, a brojni Srbi često slijede određene tradicije. Kako bi izrazili svoju žalost za preminulima, članovi obitelji oblače crnu odjeću. Tradicionalno, žene bi nosile crni šal, dok bi muškarci odabrali crnu košulju ili kravatu. Takva se odjeća obično nosi godinu dana, tijekom koje se obitelj suzdržava od slavlja, igara i pjevanja.
Trenutačno je nošenje crne odjeće dopušteno u trajanju do 40 dana, uz mogućnost produljenja na šest mjeseci ili čak godinu dana, ako se tako odlučite. Ipak, važno je istaknuti da se krsna slava tradicionalno obilježava na tradicionalan način, bez obzira na preminuća člana obitelji. Dapače, u takvim se okolnostima smatra još značajnijim štovati slavu, jer naše prošnje za tu slavu obuhvaćaju i prošnje za pokoj duša naših pokojnih dragih.
- U godini nakon smrti tradicionalno je izbjegavati organiziranje proslava kod kuće, poput vjenčanja i zabava. U takvim situacijama, kao što je slučaj sa svim aspektima pogrebne prakse, mudro je potražiti vodstvo od svećenika, budući da se običaji mogu uvelike razlikovati u različitim regijama, što komplicira procjenu prikladnosti određene prakse. Prema kršćanskoj doktrini, smrt se smatra “kaznom za grijeh”, koja proizlazi iz Adamove neposlušnosti Bogu.
Početni Božji dizajn bio je usmjeren na olakšavanje prijelaza čovječanstva s privremenog postojanja na vječni život bez patnje, slično transformaciji leptira koji izlazi iz svoje kukuljice i uspinje se u nebo. Jeste li upoznati s narodnim predajama vezanim uz odlazak voljene osobe? U Srbiji se običaji vezani uz sahrane znatno razlikuju, pokazujući različite tradicije i rituale koji su simboli svake regije.
Tradicionalno, većina ljudi umire unutar svojih prebivališta, što je fenomen koji je odigrao značajnu ulogu u razvoju narodnih tradicija i vjerovanja vezanih uz pogrebne prakse. Na primjer, u nekim je krajevima uobičajeni običaj da svi članovi obitelji ostanu budni u trenutku smrti. Ovaj ritual proizlazi iz ideje da je smrt slična obliku sna, što pojačava strah da bi pokojnik mogao “susresti” bilo koga tko spava, potičući time uvjerenje da bi takva osoba mogla biti sljedeća koja će podleći.
- Štoviše, općenito se vjeruje da ako pojedinac umre otvorenih očiju, prva osoba koja svjedoči tom događaju također će doživjeti sličnu sudbinu. Osim toga, postoji mišljenje da ako je preminuli u trenutku smrti imao šibice, treba ih probušiti iglom kako bi se spriječio njihov povratak kao vampir. Nadalje, uobičajeno je pokriti sva ogledala u kućanstvu odmah nakon smrti, na temelju vjerovanja da duh preminulog može ući u ogledalo i ostati među živima. U određenim seoskim područjima voda koja je došla u dodir s preminulim smatra se nečistom i smatra se da predstavlja opasnost za one u čije domove uđe.
Također postoji vjerovanje da mrtvac može negativno djelovati i na životinje i na biljke, zbog čega se izbjegavaju pogrebne povorke na poljima, livadama ili u područjima gdje boravi stoka. Osim toga, smatra se da bolesti imaju demonsku bit; stoga su bolesna djeca često uključena u pogrebnu povorku, s nadom da će se njihove bolesti prenijeti na pokojnika.
U različitim regijama zemlje postoji vjerovanje da su rođaci rođeni u istom mjesecu suđeni da dožive slične sudbine, što često dovodi do toga da smrt jednoga odmah slijedi smrt drugoga. Kako bi se suprotstavilo ovom vjerovanju, uobičajena je praksa “otkupljivanja” pokojnika tijekom organiziranja pogreba. Osim toga, u okolini Zaječara, tradicija među prijateljima i rođacima uključuje bacanje zemlje na groblje, što se smatra pozitivnim predznakom koji ukazuje da osoba pogođena zemljom neće biti sljedeća koja će umrijeti.
