Mlada muslimanka Zahra bila je prisiljena na brak sa 40-godišnjim Mohamedom, dok je Zeinin suprug Ebu-Hasan imao 35. Nakon svih nedaća i nedaća sa kojima su se suočile, ove mlade djevojke, koje danas imaju 20 godina, odlučile su da javno govoriti kako bi javnosti objasnili sve probleme povezane s dogovorenim brakovima i način na koji oni mogu biti štetni i pogubni za ove mlade djevojke.
- U videu koji je postao popularan na društvenim mrežama zabilježeno je Zahrino strašno priznanje da je u vrijeme javnog istupa imala samo 16 godina, bila je trudna i razvedena.Krvava prva bračna noćKad je bilo naše prvo vjenčanje, bilo je zastrašujuće, izveo je tu nasilnu i agresivnu akciju, poput životinje. Od prvoga sam dana patila. Napao me kada je primijetio da sam obučena u bijelu košulju (koja predstavlja čistoću i nevinost). Objasnila sam mu kakav je osjećaj, otišla sam do obitelji, plakala sam, ali nije obraćao pažnju – rekla je tinejdžerica tijekom događaja.
- “Majka mi je rekla da slijedim smjernice”Na pitanje voditelja Zahra mlada je priznala da je imala malo prave podrške, piše Žena Blic. Otac me tješio i rekao mi da bi bilo bolje da još malo izdržim i da će promijeniti ponašanje prema meni. Međutim, ništa se nije promijenilo, samo su se stvari pogoršale i postale brutalnije. Majka nikada nije razgovarala s nama o tome. Objasnila nam je da smo mladi i da trebamo pratiti samo prvu bračnu noć, kazala je, odmah je uslijedilo bolno priznanje.
Privremeni dogovoreni brak – Mut’as brakKoncept privremenog braka koji je dokumentiran u različitim dijelovima šiitskog islama je koncept Mut’a. Može trajati nekoliko sati ili nekoliko godina, ovisno o dogovoru između strana uključenih u brak. Iz teološke perspektive, brakovi koji su mut’ služe kao metoda kontroliranja osobnih odnosa unutar konteksta vjerskih načela. Ti brakovi formaliziraju vezu i daju privremenu dozvolu za prava i obveze, ali mnogi pripadnici islamske vjere smatraju da se često koriste za opravdavanje zlostavljanja žena i djece, kao i seksualnog nasilja.
BONUS TEKST:
Porijeklo: Marakuja potiče iz Južne Amerike, konkretno iz Brazila, Paragvaja i Argentine. Iako je njezina domovina Južna Amerika, danas se uzgaja u tropima diljem svijeta, uključujući Afriku, Australiju i Aziju.
Zdravstvene koristi: Marakuja je izvor vitamina C, vitamina A, vlakana, kalija i antioksidanata. Konzumacija marakuje može poboljšati probavu, ojačati imunološki sustav i pomoći u smanjenju stresa.
Okus i tekstura: Marakuja ima intenzivan i sladak-kiselkast okus. Unutrašnjost voća sadrži brojne sjemenke, koje su obavijene sočnom pulpom. Sjemenke su jestive, dok je pulpa najčešće konzumirana zbog svog okusa.
Vrste marakuje: Postoje dvije glavne vrste marakuje – žuta marakuja (poznata i kao “Passiflora edulis flavicarpa”) koja ima jači kiseli okus, i ljubičasta marakuja (poznata kao “Passiflora edulis”) koja je slađa i sočnija.
Zanimljiva botanička svojstva: Marakuja je biljka penjačica koja raste u obliku vinove loze. Posjeduje atraktivne cvjetove, poznate po svom složenom izgledu, koji su plodna podloga za oprašivanje pčela, ptica i drugih insekata.
Simbolika: U mnogim kulturama marakuja ima simboličko značenje. U kršćanskoj tradiciji, cvijet marakuje smatra se simbolom Kristove muke zbog svoje složene strukture koja podsjeća na različite aspekte Isusove smrti (kao što su trnje, raspelo, itd.).
