Kada je u pitanju organizacija doma onda za Vas preporučujemo da obratite pažnju na par ključnih stvari koje bi Vam pomogne da što efikasnije i jednostavnije rešite uređivanje. U nastavku ovog teksta Vam donosimo neke od pravila kojim se stručnjaci služe…
Postoji nešto posebno u osjećaju kada se zakorači u uređen i harmoničan dom. Mir koji donosi red i jasnoća prostora teško je opisati riječima – sve ima svoje mjesto, ništa ne smeta, i svaka sitnica djeluje kao da pripada tačno tu gdje jeste. Ipak, doći do tog stanja nije jednostavno. Prvi korak često djeluje kao najveća prepreka, jer početak zahtijeva odlučnost i fokus. Stručnjaci se slažu da je kuhinja najbolje mjesto odakle sve počinje – srce svakog doma, prostor u kojem se najčešće boravi, a istovremeno i onaj koji najbrže „zaraste“ u nered.
Poznata profesionalna organizatorka prostora Džilijan Ekonomu, vlasnica firme Sort It Out, ističe da je upravo kuhinja ključni segment svakog doma. Kada se kuhinja dovede u red, „kuvanje postaje lakše, a čišćenje manje stresno“. To nije samo tehnička promjena, već i psihološka. Osjećaj da je jedan važan dio doma uređen daje motivaciju da se isto postigne i u ostatku prostora. Kako navodi Ekonomu, „kuhinja se koristi svakodnevno, često i više puta dnevno, i mjesto je gdje porodica i gosti provode mnogo vremena“. Zbog toga upravo ta prostorija ima najveći uticaj na cjelokupnu atmosferu doma.
- Iako zvuči jednostavno, organizacija kuhinje može biti jedan od najizazovnijih zadataka. To nije samo mjesto gdje se sprema hrana; tu se nalaze posuđe, tiganji, šerpe, kuhinjski aparati, sredstva za čišćenje, boce, kutije i bezbroj sitnica koje lako stvore haos. Međutim, kada se taj prostor dovede u red, osjećaj postignuća i jasnoće širi se i na ostatak doma. Psiholozi sa Filozofskog fakulteta u Beogradu ističu da red u fizičkom prostoru direktno utiče na mentalnu smirenost i fokus, pa je kuhinja kao centralno mjesto doma idealna za početak tog procesa.
Prvi koraci u sređivanju ne moraju biti grandiozni. Naprotiv, kako savjetuje Ekonomu, najbolje je krenuti postepeno – po zonama. To može biti jedna fioka, frižider ili polica u ostavi. Male pobjede daju zamah i osjećaj napretka. Uvijek je korisno početi s najjednostavnijim stvarima: izbaciti hranu kojoj je istekao rok, baciti prazna sredstva za čišćenje, ukloniti posude bez poklopaca ili nepotrebne ambalaže. Na taj način se oslobađa prostor i stvara osjećaj kontrole.
- Tokom sređivanja, preporučuje se korišćenje tri osnovne kutije: jedna za otpatke, druga za stvari koje ostaju, i treća za doniranje. Po želji se može dodati i četvrta – za predmete koji zapravo pripadaju drugoj prostoriji. Ovaj sistem je jednostavan, ali izuzetno efikasan jer sprječava pretrpavanje i omogućava realan uvid u ono što zaista koristimo. Domaći portal Lepa & uredna kuća napominje da je klasifikacija najvažniji korak u organizaciji, jer bez selekcije nema ni stvarnog reda – postoji samo privremeno „skrivanje“ nereda.
Kada se kuhinja raščisti, počinje najzanimljiviji dio – rekonfiguracija i organizacija prostora. To je trenutak kada prostor počinje da poprima novi karakter. Važno je zadržati sisteme koji funkcionišu, ali i osmisliti rješenja koja olakšavaju svakodnevicu. Na primjer, poznata kulinarka Ina Garten savjetuje da se sve u ostavi jasno označi i grupiše po kategorijama. Time se izbjegava gubljenje vremena i stvara preglednost. Ako su police dublje, preporučuje upotrebu kutija – jedna za brašno i peciva, druga za grickalice ili začine.
S druge strane, legendarna Marta Stjuart poznata je po savjetu da se šerpe i tiganji okače iznad šporeta, čime se oslobađa prostor i olakšava pristup. Ovakvi detalji ne samo da poboljšavaju funkcionalnost, već i daju estetsku vrijednost prostoru. Ipak, stručnjaci upozoravaju da organizacija ne treba da bude kopiranje tuđih rješenja, već prilagođavanje vlastitim navikama. Ono što je nekome praktično, drugome može biti smetnja.
- Kuhinja, kao prostor u kojem se najviše živi, zahtijeva ravnotežu između praktičnosti i topline. Često se zaboravlja da red ne znači sterilnost. Uređena kuhinja ne mora izgledati kao iz časopisa – dovoljno je da bude pregledna i prijatna. U domaćim medijima, poput portala Srećna kuća, često se ističe da uredan prostor smanjuje stres i povećava produktivnost, ali i da stvara osjećaj domaće udobnosti. Red u kuhinji tako postaje više od vizuelne promjene; on postaje svakodnevni podsjetnik na brigu o sebi i svom prostoru. Kada je sve posloženo, javlja se osjećaj lakoće. Otvaranje frižidera postaje zadovoljstvo, a kuvanje prestaje biti obaveza i postaje ritual. Čak i ako nered ponovo nastane – jer život je nepredvidiv – biće mnogo lakše vratiti se u red kad postoji sistem. Ključ uspjeha nije u savršenstvu, već u dosljednosti i jednostavnosti. Ekonomu naglašava da se red ne održava snagom volje, već navikom. Svaka stvar ima svoje mjesto, a kad jednom usvojimo taj princip, organizovan dom postaje prirodno stanje.
U konačnici, kuhinja nije samo prostor za kuvanje – ona je refleksija svakodnevnog života. U njoj se osjeća ritam porodice, red i nered, ljubav i haos. Kada je kuhinja u balansu, cijeli dom diše lakše. Uredan prostor ne mora biti luksuz; on počinje malim koracima, jednim fiokom, jednom policom, jednim trenutkom odluke da se oslobodimo viška. I kada se to postigne, kao da se sve oko nas uskladi – prostor, misli i emocije. Možda je upravo zato kuhinja najbolje mjesto da se počne. Jer sređivanje doma zapravo znači uređivanje života – počinje spolja, ali se najviše osjeti iznutra.