VIC DANA: Majka i Fata

Podeli objavu

Pita Fata majku:

-“Mama, mogu li sa Mujom u bioskop?”

Na to će mati:

-“A koji se film daje?”

-“Horor” odgovori Fata

-“E ne može”, kaže mati…


-“Pa da se sva isprepadaš pa mu u bioskopu priđeš bliže.”

-“Pa, mogu li gledati ljubavni” – upita Fata.

-“A, neee” – panično kaže mati…

-“Pa da se počnete ljubakati.”

-“Pa, mogu li barem gledati komediju?”

-“Možeš” – kaže mati…

I kad je Fata došla kući iz bioskopa upita je mati kako je bilo

A ona odgovara:
-Ma da me Mujo nije držao dole, upišala bih se od smijeha !!!

BONUS TEKST

Bioskopi su od svog nastanka postali važna mjesta okupljanja i emotivnog doživljaja, gdje pokretne slike stvaraju čaroliju pred očima gledatelja. Početak bioskopa datira iz kraja 19. vijeka, kada su braća Lumière 1895. godine u Parizu prvi put prikazala film, čime su započeli filmsku revoluciju. Prvobitno, bioskopi su bili male sale unutar kafana i društvenih klubova, u kojima su se prikazivali jednostavni filmovi sa scenama iz svakodnevnog života.

Kako je tehnologija napredovala, nastala je potreba za specijalizovanim bioskopima, a početkom 20. vijeka počeli su se graditi prostori sa redovima stolica i projektorima koji su mogli prikazivati duže filmove. Bioskopi su postali popularni kao mjesta zabave i privremenog bijega od svakodnevice, uranjajući ljude u fikciju i avanturu. Tokom 1920-ih i 1930-ih, bioskopi su doživjeli procvat i postali luksuzni prostori s grandioznim dekorima, a zvučni filmovi su pružili novu dimenziju emotivnog izraza.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, bioskopi su igrali ključnu ulogu u društvenom životu, prikazujući patriotske i propagandne filmove. Nakon rata, bioskopi su se suočili s izazovom televizije, koja je postala sveprisutna, ali su uspješno prilagodili s novim tehnologijama kao što su široko platno, 3D efekti i surround zvuk. Bioskopi su ostali popularni kao jedinstveno mjesto za gledanje filmova u društvu, što televizija nije mogla ponuditi.

  • U 1980-im i 1990-im, pojavili su se multipleks bioskopi s više sala i dodatnim uslugama poput restorana i kafića, što je stvorilo potpunije iskustvo za posjetitelje. Digitalna tehnologija krajem 20. i početkom 21. vijeka omogućila je bolju sliku i smanjila troškove prikazivanja filmova, ali s razvojem streaming platformi, bioskopi su ponovo suočeni s izazovima. Ipak, bioskopi su se prilagodili nudeći specijalne projekcije poput IMAX formata i 4D, organizirajući tematske večeri i filmske festivale.

Danas, bioskopi nastoje pružiti jedinstveno iskustvo gledanja filma u društvu, održavajući svoju poziciju u svijetu zabave i nastavljajući stvarati magiju na velikom platnu, što je i dalje snažan emotivni doživljaj za publiku.

Da li ste znali da osmijeh nije samo univerzalni izraz sreće, već i nevjerovatan način da se poboljša zdravlje? Istraživanja pokazuju da osmijeh može imati pozitivan uticaj na naše fizičko i mentalno stanje. Kada se osmjehnemo, aktiviramo brojne mišiće na licu koji šalju signale našem mozgu, oslobađajući hormone sreće kao što su dopamin, endorfin i serotonin. Ovi hormoni pomažu da se smanji nivo stresa, olakšaju bolovi i poboljša raspoloženje. Zato se često kaže da je osmijeh “besplatna terapija”.

Još zanimljivije, osmijeh je zarazan. Kada vidimo nekoga ko se osmjehuje, naš mozak automatski reaguje i često nesvjesno uzvratimo osmijehom. Ovo je povezano s našim empatijskim odgovorom – kada se osmjehnete nekom, velika je vjerovatnoća da će vam ta osoba uzvratiti osmijeh, stvarajući tako lančanu reakciju pozitivnih emocija.

 

Slične objave

Priča o hrabrosti, ljubavi i nasleđu

U svakoj porodici postoji “onaj jak”. Ne zato što je najglasniji ili traži pažnju, već zato što nosi teret koji drugi ne žele da podnesu. U mojoj porodici, biti “jak” značilo je da sam često dobijala manje pohvala i podrške, a očekivalo se da dajem više — više rada, više brige, više osmeha. Dok je […]

Ljubav bez garancija i lekcija koju nisam 0čekivala

Od njegove pete godine odgajam svog pastorka, Oskara. Tada je bio tih dečak sa prevelikim rancem i premalo reči, tek nakon gubitka svoje majke. Nikada nisam pokušavala da je zamenim. Poštovala sam njeno sećanje — spremala njena omiljena jela na njen rođendan, ostavljala fotografije u Oskarovoj sobi i vodila računa da zna da je potpuno […]

Čim je moj muž čuo vijest,problijedio je,postao je jako nervozan…

U današnjem članku donosimo priču koja je duboko potresla svakodnevicu jednog para, otkrivajući koliko jedan tren može promijeniti tok života. Riječ je o emotivnom preokretu koji je unio nemir, nesigurnost i tiha pitanja u brak za koji se činilo da čvrsto stoji na nogama. Sve je počelo jednom naizgled običnom jutru. Njen suprug, čovjek poznat […]

Prerušio sam se u beskućnika, a prišao mi je onaj ko ima najmanje

Ljudi u zadnje vrijeme vole da rade kojekakve “društvene eksperimente” gdje se preruše u bespomoćnu i siromašnu osobu da snime reakcije drugih. Danas otkrivamo šta je doživio čovjek koji se obukao kao beskućnik. Tog jutra, obukao sam poderani kaput koji mi je prekrivao lice i sjeo na hladan pločnik kako bih naučio nešto što me […]

Da li je vreme za redefinisanje tradicije prezimena u braku?

Promena prezimena je jedno od nasleđa patrijarhalnog društva, koje gotovo uopšte i ne preispitujemo. Obično do momenta kada same treba da razmislimo o tome, jer se nalazimo pred stupanjem u brak. Ovaj običaj je duboko ukorenjen u tradiciji mnogih kultura, u kojima žena udajom prelazi u muževljevu kuću i porodicu. Nošenje njegovog prezimena je zvanična... Read more »

Starac mi je rekao nešto što nisam mogao zaboraviti

Naše društvo sve više demonizira starije ljude jer čim prestanu raditi, svi ih kritikuju da su samo teret, ali ne smijemo zaboraviti da su stari ljudi zapravo izvor znanja i mudrosti u našem društvu. Autobus je bio pun, putnici umorni, a svaki pojedinac imao je svoj svijet. Međutim, stariji čovjek koji je ušao u autobus […]
- Advertisement -