U ovom članku otkrivamo koje to namirnice pomažu, a koje kvare naš prirodni miris.Nije sramota priznati svi smo to bar jednom doživjeli. Ono što jedemo, pijemo i kako živimo – sve to utiče na to kako nam tijelo miriše.
Jeste li se ikada zapitali zašto vam tijelo u nekim trenucima ima drugačiji miris? Možda ste osjetili nelagodu kada ste primijetili da vaš osobni miris nije baš prijatan, čak i ako redovno vodite računa o ličnoj higijeni. Iako mnogi ovaj problem povezuju isključivo s higijenom, stvarnost je mnogo složenija. Naš tjelesni miris nije samo odraz čistoće, već i ogledalo našeg unutrašnjeg zdravlja – a posebno onoga što svakodnevno unosimo u organizam.
Naime, genetika igra važnu ulogu u načinu na koji mirišemo i kako doživljavamo mirise oko sebe. Međutim, prehrambene navike, vrsta i količina hrane koju konzumiramo, kao i opće stanje organizma, itekako utiču na način na koji naše tijelo „miriše“. Neke namirnice mogu pomoći da naš miris bude svjež i ugodan, dok druge, iako ukusne, mogu imati sasvim suprotan efekat.
Jogurt vs. mlijeko – mali izbor, velika razlika
Na prvi pogled jogurt i mlijeko djeluju gotovo identično – oba su mliječni proizvodi bogati kalcijem i proteinima. Međutim, postoji jedna ključna razlika: jogurt sadrži žive aktivne kulture, odnosno dobre bakterije koje pomažu varenju i redukciji spojeva koji mogu stvoriti neugodne mirise, poput sulfita. Osim toga, mnogi jogurti su obogaćeni vitaminom D, koji dodatno pomaže u borbi protiv štetnih oralnih bakterija koje izazivaju loš zadah.
S druge strane, obični mliječni proizvodi, posebno kravlje mlijeko, sadrže spojeve poput kolina – nutrijenta sličnog vitaminima B kompleksa. Iako je kolin važan za zdravlje mozga i jetre, u većim količinama može biti razgrađen u tijelu do trimetilamina, supstance odgovorne za oštar, neprijatan miris sličan ribi, koji se izlučuje kroz znoj.
Biljni čaj ili kafa – kome miris ide u prilog?
Ako birate između biljnog čaja i šoljice jake crne kafe, a brinete o tjelesnom mirisu – odgovor je jasan. Biljni čajevi, posebno oni od mente, kamilice ili đumbira, puni su antioksidansa koji pomažu organizmu u eliminaciji toksina. Čist organizam = svježiji miris tijela.
Nasuprot tome, kafa i drugi napici s visokim udjelom kofeina mogu uzrokovati dehidraciju, što automatski utiče na znoj i miris tijela. Osim toga, kafa djeluje kao diuretik i može pojačati aktivnost lojnih žlijezda, što dodatno doprinosi jačem mirisu kože.
Voće i povrće – neprijatelji i saveznici
Kad je riječ o voću, jabuke su istinski heroji. Bogate su vlaknima, pomažu u čišćenju organizma i imaju blaga detoksikacijska svojstva, što rezultira smanjenjem neugodnog zadaha i svježijim dahom.
S druge strane, cvjetača, iako zdrava i hranjiva, sadrži veće količine kolina – istog spoja koji, kad se razgradi, može izazvati neugodan miris kože.
Slično važi i za naranče, čija citrusna svježina ne samo da ostavlja ugodan miris u ustima, već i pospješuje prirodno izlučivanje mirisa kroz kožu. Suprotno tome, bundeva, iako prepuna vitamina, takođe sadrži značajnu količinu kolina i može doprinijeti razvoju neugodnog mirisa tijela ako se konzumira u velikim količinama.
Češnjak i luk vs. kardamom i cimet
Nezaobilazni u kuhinji, češnjak i luk obiluju sumpornim spojevima koji, iako korisni za zdravlje, ostavljaju jak trag – kako u ustima, tako i na koži. Ovi spojevi se razgrađuju u jetri i izlučuju kroz znoj, ostavljajući karakterističan, često neugodan miris.
Za razliku od njih, začini poput kardamoma i cimeta djeluju potpuno suprotno – ne samo da poboljšavaju okus hrane, već i pomažu u održavanju svježeg daha, a njihov miris se kroz kožu oslobađa u obliku blage, prijatne arome.
Celer, šparoge i njihovi efekti
Celer je poznat po tome što može pospješiti lučenje feromona – prirodnih tjelesnih mirisa koji utiču na privlačnost. Redovno konzumiranje celera može čak poboljšati kako mirišete drugima.
Nasuprot tome, šparoge, iako bogate hranjivim materijama, sadrže asparaginsku kiselinu koja se pri varenju pretvara u spojeve bogate sumporom – što može dovesti do neugodnog mirisa, pogotovo urina.
Riba ili crveno meso? Odabir koji miriše na razliku
Istraživanja su pokazala da muškarci koji ne jedu crveno meso imaju prirodniji, privlačniji miris tijela. Crveno meso zahtijeva dugotrajniju probavu i stvara više nusprodukata, što može uticati na znoj. Bijela riba, poput lososa ili oslića, je lakša za probavu i ne ostavlja snažan trag u tjelesnim mirisima. Ako se bliži važan sastanak, izlazak ili neki važan društveni događaj, biranje ribe umjesto mesa može biti bolja opcija.
Sjemenke piskavice i bundeve – sitne, ali moćne
Piskavica, aromatična biljka sa sjemenkama koje se koriste u kuhanju i kao dodatak prehrani, poznata je po sposobnosti da poboljša probavu i smanji unutrašnju fermentaciju u crijevima, što posredno pomaže u smanjenju neugodnih mirisa.
Sjemenke bundeve, iako nutritivno bogate, također su pune kolina, pa njihovom prekomjernom konzumacijom rizikujemo sličan efekat kao kod konzumacije bundeve – povećan nivo trimetilamina i pojava halitoze (neugodnog zadaha).
Zaključak
Naš miris ne definiše samo parfem koji nosimo ili sapun kojim se peremo. On je često odraz onoga što jedemo, pijemo i kako živimo. Iako ne možemo u potpunosti promijeniti svoj prirodni miris, možemo ga znatno poboljšati pravilnim izborom hrane. Hrana je, na kraju krajeva, gorivo za naš organizam – a kvalitetno gorivo daje i čistiji, prijatniji “izduv”. Zato sljedeći put kad poželite ostaviti dobar utisak – razmislite ne samo o onome što ćete obući, već i o tome šta ćete pojesti.