Kod nas na Balkanu kafa je ubjedljivo napitak koji se najviše konzumira. Mnogo ljudi pije kafu čim ustane na prazan stomak a nakon toga osjete iznenadnu potrebu za odlazak u toalet.
Mnogi pojedinci će posjetiti WC nakon konzumiranja kave. Dok neki ljudi vjeruju da je to jednostavno stvar prirode, drugi se boje potencijala da to bude zdravstveni problem. Kao rezultat toga, znanstvenici sa Sveučilišta u Teksasu posvetili su svoje istraživanje upravo ovoj temi. Tijekom svog istraživanja, štakorima su tri dana davali kavu, što je povećalo pokretljivost crijevnih mišića, neovisno o količini kofeina. Pokretljivost mišića tankog crijeva povećala se kod štakora nakon tri dana konzumiranja kave.
- To implicira da bi štakori morali obilno mokriti nakon navike ispijanja kave. Čak se i broj bakterija u njihovom izmetu smanjio. Značajno je da su ovi učinci neovisni o kofeinu, jer je i kava bez kofeina pokazala sličan učinak na njihovu probavu, rekao je glavni autor studije, Shuan Zheng Shi, za britanski “Mirror”. Vjeruje se da su učinci kave koja izaziva zatvor uzrokovani njezinim kiselim svojstvima. Dokazano je da veće koncentracije želučane kiseline, koja potječe od klorogene kiseline u kavi, pojačavaju probavni sustav.
Sljedeći put kada vas kava potakne na odlazak u toalet, imajte na umu da je to kava i da je sve u redu s vašim zdravljem. Mnogi pojedinci žele znati je li kava korisna za naše tijelo, pitanje koje stručnjaci često postavljaju. Očito je da koristi tijelu na brojne načine, ali postoji nekoliko aspekata koje treba uzeti u obzir. Kava je značajna zbog svojih antioksidativnih svojstava, što je u nekim slučajevima dokumentirano. Međutim, ako piće konzumirate na prazan želudac, rezultati nisu toliko pozitivni. Šalica crne kave koja je čista i bez hrane povećava proizvodnju želučane kiseline, što je posebno problematično za osobe s gastritisom.
Čak ni zdravi želuci nisu parenteralni, jer će povećana proizvodnja kiseline uzrokovati bol tijekom konzumiranja i probavne probleme. A proteini koji se ne mogu probaviti uzrokuju nadutost, žgaravicu, mučninu, iritaciju, upalu, pa čak i rak debelog crijeva. Zato stručnjaci savjetuju konzumiranje barem porcije kruha prije kave. Ako ga ne možete konzumirati tako rano, barem ga kombinirajte s mlijekom, predlaže Healthyfoodteam.
Bonus tekst:
Češnjak je poznat po svom snažnom okusu i aromi, a ujedno je i jedna od najstarijih ljekovitih biljaka i dugo je bio značajan dio prirodnog liječenja i globalne kulture. Češnjak je cijenjena ljekovita biljka koja ima dokumentiranu povijest dužu od pet tisućljeća. Podrijetlom iz središnje Azije, od tada se proširio na druga područja svijeta. Hranjive tvari sadržane su u češnjaku, što povećava imunitet i pruža višestruke zdravstvene prednosti.
Primarna komponenta češnjaka je alicin, koji je poznat po svojim protuupalnim, antivirusnim, antigljivičnim i parazitskim svojstvima. Biljke češnjaka bile su značajne za egipatsku kulturu, štovale su ih kao svetu biljku. Robovi su ga koristili za poboljšanje fizičke snage i izdržljivosti, čak se nalazio i u groblju faraona. U staroj Grčkoj i Rimu, sportaši su jeli češnjak prije natjecanja, a vojnici prije bitaka kako bi poboljšali svoju izdržljivost, snagu i imunitet na bolesti.
Do 6. stoljeća češnjak se proširio u Indiju i Kinu, a prepoznat je po svojim ljekovitim svojstvima. Zbog svojih kulinarskih i ljekovitih svojstava, češnjak je uobičajen u svakom domu i svakom obroku. Sastavni je dio prehrane, jer je začin u većini jela. Danas ga mnogi smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Korisno ga je redovito konzumirati u sirovom stanju, a loš zadah možete ukloniti i uz pomoć limunovog soka, jabuke, mente, mlijeka ili kombiniranjem s maslinovim uljem.
