Izloženost olovu postala je globalni zdravstveni problem mnogo veći nego što se prethodno mislilo, pokazuju najnovija istraživanja. Toksični metal, koji je prisutan u mnogim aspektima svakodnevnog života, uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme, a posebno je opasan za kardiovaskularno zdravlje i razvoj mozga kod male djece. Ovaj problem ima globalne razmjere, a posljedice po ljudsko zdravlje i ekonomiju su alarmantne.
Ključni nalazi istraživanja:
Prema novim istraživanjima, olovo je povezano s preko 5 miliona smrtnih slučajeva godišnje, a većina tih smrtnih slučajeva posledica je srčanih bolesti koje su direktno povezane s dugoročnom izloženošću olovu. Ovaj toksični metal ima štetan uticaj na srce, krvne sudove i krvni pritisak, čime se povećava rizik od infarkta i moždanog udara.
Jedan od najsvjetlijih pokazatelja štetnosti olova odnosi se na njegov uticaj na razvoj mozga kod djece. Kod djece mlađe od pet godina, naročito u zemljama u razvoju, izloženost olovu rezultira prosječnim gubitkom od šest IQ poena, što može imati dugoročne posljedice na njihov kognitivni razvoj i obrazovne mogućnosti. Zdravlje djece je posebno ugroženo jer njihov organizam nije potpuno razvijen i više je podložan toksičnim uticajima iz okoline.
Ekonomski trošak izloženosti olovu je također značajan. Procijenjeno je da je izloženost olovu u 2019. godini globalno koštala ekonomiju čak 6 milijardi dolara, što je približno sedam posto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP). Ovi troškovi uključuju troškove liječenja, gubitke produktivnosti i druge socioekonomske posljedice koje izaziva ovaj zagađivač.
Izvori izloženosti olovu:
Olovo je prisutno u različitim izvorima svakodnevnog života, od hrane, zemlje i posuđa, do đubriva, kozmetike i baterija. Iako je najveća koncentracija olova u industrijskim i urbanim područjima, istraživanja su pokazala da je olovo takođe prisutno u mnogim proizvodima u kućnoj upotrebi.
Posuđe, posebno metalni lonci i keramičko posuđe koje nije pravilno glazirano, može sadržavati opasne količine olova, što predstavlja rizik za zdravlje, posebno u siromašnijim zemljama. U nekim regijama, boje koje sadrže olovo još uvek se koriste za farbanje zidova, iako su zabranjene u mnogim razvijenim zemljama. Osim toga, mnogi proizvodi, poput baterija za elektroniku, takođe mogu biti izvor izloženosti ovom toksičnom metalu.
Stručna mišljenja:
Roj Harison, ugledni stručnjak sa Univerziteta u Birmingemu, upozorava na nesigurnost u vezi s globalnom primjenom rezultata ovog istraživanja. Iako su istraživanja pokazala ozbiljan problem, Harison ističe da je potrebno daljnje praćenje kako bi se razumeli svi aspekti ovog problema. Postoji zabrinutost da ne postoji dovoljno podataka iz svih zemalja, što znači da stvarni opseg problema možda nije u potpunosti prepoznat.
S druge strane, Ričard Fuler, direktor organizacije Pure Earth, smatra da su stvarni podaci o izloženosti olovu i njegovim posljedicama verovatno još gori nego što se trenutno prikazuje. Fuler ističe da su mnogi slučajevi izloženosti olovu neprijavljeni ili nedovoljno prepoznati, naročito u zemljama u razvoju gde je kontrola industrijskih zagađivača često nedovoljna.
Snažna poruka za globalne mere
Ovo istraživanje šalje jasnu i snažnu poruku da su potrebne hitne i globalne mjere kako bi se smanjila izloženost olovu, posebno u zemljama u razvoju. S obzirom na ozbiljan uticaj na zdravlje, ekonomske troškove i razvoj, međunarodne organizacije, kao i vlade država, moraju hitno uložiti napore kako bi smanjile upotrebu olova u industriji i svakodnevnim proizvodima. Prvi korak ka rešavanju ovog problema uključuje jaču regulaciju, edukaciju o opasnostima, i ubrzanu implementaciju zakona koji zabranjuju upotrebu olova u proizvodnji i uvozima.
Samo globalnim i koordiniranim naporima moguće je smanjiti izloženost olovu, sa ciljem poboljšanja zdravlja i kvalitet života svih ljudi, naročito najugroženijih, kao što su djeca i siromašnije zajednice.