Da bi se očuvalo zdravlje creva, ključno je obratiti pažnju na ishranu. Zdravlje crijeva zavisi od toga šta jedemo.U današnjem članku više na ovu temu..
Bolesti creva obuhvataju veliki broj stanja koja mogu pogoditi kako tanko, tako i debelo crevo. Ova oboljenja mogu biti akutna ili hronična, ponekad blaga i prolazna, a nekada ozbiljna i zahtijevaju promjene u ishrani, primjenu lijekova, pa čak i hirurške intervencije. Prema riječima prof. dr Aleksandre Pavlović Marković, uglednog gastroenterologa, skoro svaki peti stanovnik ima neki vid problema sa crevima, a ključno je naučiti ih na vrijeme prepoznati.
Doktorka objašnjava da su u praksi čak 80% slučajeva vezani za funkcionalne bolesti creva. To znači da simptomi postoje, ali nakon detaljnih pregleda ne otkriva se konkretna organska bolest. “To je u neku ruku dobra vijest, jer se ne radi o ozbiljnim oštećenjima, ali za same pacijente te tegobe znaju biti vrlo neprijatne i otežavati svakodnevni život,” ističe ona. Kada se isključe sve organske bolesti, pacijenti često osjećaju olakšanje, jer shvataju da problem nije životno ugrožavajući.
Šta najčešće uzrokuje probleme sa crevima Stručnjaci navode da je većina tegoba funkcionalnog porijekla, dok se u 20% slučajeva radi o organskim bolestima poput čira, hroničnih upalnih bolesti, karcinoma ili problema sa jetrom. Kada pacijent osjeća bolove ili nelagodnost, a svi nalazi budu uredni, tada se govori o funkcionalnim poremećajima creva. Oni mogu zahvatiti gornji ili donji dio gastrointestinalnog trakta. Ako su smetnje u gornjem dijelu, simptomi uključuju mučninu, povremeno povraćanje, nadutost i bol u predjelu želuca. Sa druge strane, ako su promjene prisutne u donjem dijelu, često se spominje pojam nervoznog creva.
- Nervozna creva karakterišu prisustvo bola ili nelagodnosti u trbuhu uz poremećaje u radu crijeva. Postoje različiti oblici ovog sindroma: kod nekih dominira zatvor, kod drugih dijareja, a najkomplikovaniji oblik je kada se ta dva stanja izmjenjuju. Na pitanje šta izaziva ovaj problem, doktorka Pavlović Marković objašnjava da još uvijek nije poznat tačan uzrok. Međutim, smatra se da značajnu ulogu imaju genetika, stres, način života, ishrana i nivo fizičke aktivnosti. “Često naglašavam da bi 60% pacijenata izbjeglo ove tegobe kada bi se pridržavali osnovnih pravila zdrave ishrane i redovno se kretali”, dodaje ona.
Šta znači higijensko-dijetetski režim? To podrazumijeva povećan unos povrća, umjereno konzumiranje mesa i obraćanje pažnje na kvalitet hrane. Pacijentima se savjetuje da, ukoliko im neka hrana izaziva nelagodnost, tu namirnicu izbjegavaju, čak i ako je generalno zdrava. Na primjer, mahunarke poput graška ili pasulja, iako bogate hranljivim materijama, mogu izazvati nadimanje, što je jedan od čestih simptoma funkcionalnih poremećaja. “Važno je naglasiti da ovakvi simptomi nisu opasni i da je dijagnoza relativno jednostavna”, kaže doktorka.
Kako se postavlja dijagnoza Mnogi pacijenti se odmah zabrinu da će morati na invazivne preglede poput endoskopije, ali to nije uvijek slučaj. Dijagnoza se često postavlja temeljnim razgovorom sa pacijentom i detaljnim kliničkim pregledom. “Smatramo da pola dijagnoze leži u pažljivom razgovoru i fizikalnom pregledu. Pipanjem trbuha i analizom simptoma često dobijamo jasan uvid u problem”, objašnjava doktorka. Uz to, rade se osnovne laboratorijske i biohemijske analize, pregled štitaste žlijezde, kao i test na okultno krvarenje, kojim se otkriva prisustvo mikroskopske krvi u stolici. Ako su svi ovi nalazi uredni, a pacijent je mlađi od 45 godina, najčešće se isključuje prisustvo organskih bolesti i izbjegavaju invazivni postupci.
Kada su simptomi alarmantni? Postoje znakovi zbog kojih je neophodno odmah uraditi detaljnije pretrage poput kolonoskopije. To su pojava krvi u stolici, iznenadan gubitak tjelesne težine i anemija, koja uvijek zahtijeva pregled debelog crijeva. “Vrlo često se ispostavi da su krv u stolici uzrokovali hemoroidi, ali takve simptome nikada ne smijemo zanemariti,” upozorava dr Pavlović Marković.
Zaključak je da su problemi sa crevima veoma česti, ali u najvećem broju slučajeva nisu znak ozbiljne bolesti. Pravilna ishrana, smanjenje stresa i redovna fizička aktivnost mogu znatno ublažiti tegobe i poboljšati kvalitet života. U slučaju pojave alarmantnih simptoma, važno je pravovremeno potražiti savjet ljekara kako bi se spriječile moguće komplikacije.