Krvni ugrušak ili tromb je pojava koja može ugroziti život a nastaje zgrušavanjem krvi u našem krvotoku. Tromb može i da se pomjera a vrlo je teško otkriti ga dok ne bude kasno.
Tromboza je stanje u kojem se u krvnim žilama stvara krvni ugrušak (tromb). Zgrušavanje krvi je obično zaštitni mehanizam koji sprječava gubitak krvi nakon traume i promiče zdravlje. Međutim, problem je kada se ugrušci stvaraju u odsutnosti traume, posebno u dubokim venama ili arterijama, što može ometati normalan protok krvi.
Ove blokade predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju, jer mogu dovesti do srčanog ili moždanog udara, plućne embolije ili smrti ako se ne prepoznaju i ne liječe odmah. Duboka venska tromboza (DVT) – nepoznati, ali štetni neprijatelj. Duboka venska tromboza (DVT) smatra se jednom od najčešćih i najštetnijih vrsta zgrušavanja krvi. U ovom slučaju, krvni ugrušak se stvara u dubokim venama, obično u donjim ekstremitetima – nogama ili zdjelici.
Ova stanja se često previde tijekom nekoliko dana, jer se simptomi obično ne pokazuju u početnoj fazi. Međutim, ako se ugrušak ne može odvojiti i putuje u pluća, može dovesti do plućne embolije – stanja koje zahtijeva hitnu liječničku pomoć. Indikacije simptoma duboke venske tromboze Prepoznavanje simptoma duboke venske tromboze u ranim fazama ključno je za izbjegavanje ozbiljnih posljedica.
- Neki od najranijih simptoma na koje treba paziti uključuju: Oticanje nogu: Obično se javlja samo u jednoj nozi, a prvi vidljivi znak je ovo. Bol i nelagoda: Osjeća se tupa bol, pritisak ili nelagoda, što je posebno istinito pri stajanju ili hodanju. Promjena boje kože: Koža na zahvaćenom području može postati tamnija ili poprimiti plavkast izgled. Toplina i hrapavost: Područje oko ugruška može biti vruće na dodir i imati blago crvenu boju, što ukazuje na upalni proces.
Simptomi se s vremenom mogu pogoršati i ne smiju se zanemariti, posebno kod pacijenata koji pripadaju rizičnim skupinama, starijih osoba, pretilih, osoba s proširenim venama ili onih koji su nedavno operirani. Kako se postavlja dijagnoza tromboze? Prvi korak u dijagnosticiranju tromboze je fizički pregled i sumnja liječnika na temelju simptoma. Međutim, najtočnija metoda potvrde dijagnoze je kolor Doppler ultrazvuk. Ovaj bezbolan i neinvazivan postupak koristi zvučne valove za vizualizaciju protoka krvi kroz vene.
Prednosti Doppler ultrazvuka su: Olakšava pregled prisutnosti bloka. Otkriva informacije o veličini i lokaciji tromba. Pomaže liječnicima u procjeni vjerojatnosti dodatnih komplikacija. Otkrivaju se i druga stanja povezana s krvnim žilama, poput proširenih vena. Pravovremena dijagnoza je ključna jer se izbor terapije temelji na veličini, položaju i stabilnosti ugruška. Liječenje tromboze razlikuje se ovisno o ozbiljnosti stanja.
Terapija tromboze temelji se na više čimbenika – lokaciji ugruška, njegovoj veličini, općem zdravstvenom stanju pacijenta i prisutnosti drugih bolesti. Najčešći pristupi liječenju uključuju: Antitrombocitni agensi (lijekovi koji razrjeđuju krv): Obično se koriste za sprječavanje razvoja novih ugrušaka. Ne utječu negativno na postojeće krvne žile, već pomažu tijelu da ih uništi.
Trombolitička terapija: Ovi lijekovi aktivno uništavaju ugruške, ali se najčešće koriste u teškim i neposrednim situacijama jer imaju veću vjerojatnost krvarenja. Kompresivne čarape: One olakšavaju povećanje cirkulacije i smanjenje oteklina, što je posebno korisno za ljude koji su prošli akutnu fazu bolesti. Kirurzi: U najekstremnijim slučajevima, gdje postoji neposredna prijetnja životu, poduzima se kirurško uklanjanje tromba ili ugradnja filtera u donju šuplju venu kako bi se spriječilo da ugrušci dođu do pluća.
U najtežim slučajevima tromboze, pacijent se hospitalizira radi opsežnog praćenja i liječenja. Prevencija tromboze – koji je najbolji način za smanjenje vjerojatnosti? Prevencija je sastavni dio napora u borbi protiv tromboze. Unatoč tome što sve moguće kontrole nisu moguće (npr. genetska predispozicija), mnoge opasnosti mogu se smanjiti promjenom životnih navika. Predlažu se sljedeći postupci. Tjelesna aktivnost: Stalno kretanje, poput hodanja, lagane vježbe i istezanja, povećava cirkulaciju i smanjuje vjerojatnost stagnacije krvi u venama.
Izbjegavanje dugog sjedenja: Tijekom dugih vožnji ili radnog vremena preporučuje se ustajanje i hodanje svakih 60 minuta. Zdrava prehrana: Prehrana bogata vlaknima, omega-3 masnim kiselinama i siromašna mastima koje su već u obliku zasićenih vlakana korisna je za zdravlje krvnih žila. Održavanje zdrave težine: Višak tjelesne težine utjecat će na vene u donjem dijelu tijela i povećati vjerojatnost tromboze. Redoviti liječnički pregledi: Oni su posebno važni za osobe koje su već imale trombozu, kao i za one koji imaju poznatu predispoziciju za trombozu, poput nasljednih čimbenika, kroničnih bolesti ili nakon operacije.