Teške bolesti poput raka često nisu odmah prepoznatljive prema svojim početnim simptomima, zbog čega se mnogi oboljeli suočavaju s dijagnozom u kasnijim fazama bolesti. U slučaju raka bubrega, na početku mogu postojati vrlo blagi ili nespecifični simptomi koji se lako mogu ignorisati. Upravo zbog toga, rak bubrega se često dijagnostikuje kasno, kada je bolest već napredovala. Međutim, postoje određeni simptomi koje bi trebalo ozbiljno shvatiti i obratiti pažnju na njih kako bi se bolest mogla na vreme otkriti i tretirati.
U kasnijim fazama raka bubrega, neki od najčešćih simptoma koji mogu ukazivati na prisustvo bolesti uključuju:
Krv u mokraći, što je jedan od najspecifičnijih simptoma koji se javlja kod mnogih bolesnika s rakom bubrega.
Stalna bol u bokovima ili leđima koja nije povezana s povredama ili prekomjernim naprezanjem.
Gubitak apetita, što može dovesti do drastičnog gubitka težine.
Nenormalni gubitak kilograma koji nije objašnjen promjenama u prehrambenim navikama ili fizičkoj aktivnosti.
Teški umor koji ne prolazi čak i nakon odmora i spavanja.
Iznenadne promjene u tjelesnoj temperaturi, uključujući česte groznice.
- Iako su ovi simptomi često povezani s rakom bubrega, važno je napomenuti da postoje mnogi faktori koji mogu uticati na njihovo pojavljivanje. Glavni uzrok raka bubrega su genetske mutacije ćelija koje mogu biti naslijeđene ili izazvane različitim vanjskim faktorima, uključujući izloženost kancerogenim tvarima. Jedan od glavnih okidača za razvoj raka bubrega je pušenje, uključujući čak i pasivno pušenje. Duvanski dim sadrži štetne tvari koje se filtriraju kroz pluća i dolaze u krvotok, povećavajući rizik od razvoja mnogih vrsta raka, uključujući rak bubrega.
Osim pušenja, starija dob i gojaznost također predstavljaju faktore rizika za razvoj ove vrste raka. Takođe, osobe koje pate od hipertenzije, limfoma ili dugotrajnog korišćenja analgetika i drugih lijekova za ublažavanje bola spadaju u rizične grupe koje su podložne većem riziku od razvoja raka bubrega.
Međutim, osim očiglednih simptoma koji su lako prepoznatljivi, postoje i skriveni simptomi koji su često zanemareni i ne prepoznaju se odmah. To uključuje:
Povećan krvni pritisak, što može ukazivati na probleme sa bubrezima i povećati rizik od ozbiljnijih komplikacija.
Anemija, koja je često prisutna kod bolesnika s rakom bubrega, a može biti uzrokovana smanjenom proizvodnjom crvenih krvnih zrnaca uslijed bolesti.
Bolovi sa lijeve ili desne strane abdomena, što može ukazivati na oštećenje bubrega.
Otečeni zglobovi, koji su česti kod osoba s problemima sa bubrezima, jer bubrezi ne funkcionišu pravilno u eliminaciji viška tekućine iz organizma.
Pored ovih simptoma, postoje i znakovi koji mogu ukazivati na širenje raka na druge organe. To uključuje otežano disanje, bolove u kostima ili iskašljavanje krvi, što su sve ozbiljni simptomi koji zahtijevaju hitnu medicinsku pažnju.
Jedan od razloga zašto je rak bubrega često teško dijagnosticirati je specifična pozicija bubrega u tijelu, što otežava otkrivanje problema u ranim fazama. Međutim, važno je naglasiti da je liječenje raka bubrega moguće i da uključuje niz terapijskih metoda. Obično se preporučuje hirurško odstranjivanje zahvaćenog tkiva ili čak cijelog bubrega, a nakon operacije često slijedi dodatna terapija, uključujući imunoterapiju ili ciljanje specifičnih molekularnih putova koji uzrokuju rast raka.
Stope preživljavanja kod raka bubrega su relativno visoke, čak i kod starijih pacijenata, ukoliko se bolest dijagnosticira u ranom stadiju. Stoga je ključna pravovremena dijagnoza, koja može značajno povećati šanse za uspješno liječenje. Također, redovne medicinske provjere, posebno za osobe u rizičnim grupama, mogu pomoći u ranom otkrivanju bolesti i smanjenju njenog utjecaja na zdravlje.