Danas je svima jasno da je način naše prehrane usko povezan sa našim zdravljem i da neke namirnice jednostavno treba izbjegavati i izbaciti ih iz svojih jelovnika.
U svijetu ispunjenom trendovima vezanim uz hranu i kontradiktornim savjetima, teško je razumjeti što je zdravo, a što je više štetno nego korisno. Dok neki zagovaraju popularne dijete, drugi uzimaju u obzir znanstvene dokaze i praktično iskustvo. Jedna takva osoba je Nicola Andrews, onkologinja iz Washingtona, D.C., koja je navela pet namirnica koje izbjegava u svom profesionalnom i osobnom životu.
Njezini prijedlozi ne temelje se na trenutnim trendovima, već na dugoročnim učincima na zdravlje i prevenciji bolesti s kojima se obično susreće u svojoj profesionalnoj karijeri.
1. Alkohol: Smatra se “malom količinom”, ali to ne znači da je bezopasan. Unatoč tome što se alkohol općenito smatra društveno prihvatljivom i potrebnom komponentom opuštanja, Andrews sugerira da ne postoji sigurna količina alkohola koja ne bi predstavljala rizik za zdravlje. Njezinu perspektivu podržavaju Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), koji navode da se alkohol u tijelu metabolizira u acetaldehid – ova tvar može uzrokovati oštećenje DNK i spriječiti tijelo da zacijeli štetu.
- S vremenom to može povećati vjerojatnost razvoja raka, posebno jetre, dojke, jednjaka i debelog crijeva. Osim raka, alkoholna pića osiromašuju jetru, negativno utječu na krvni tlak i slabe imunološki sustav. Andrews tvrdi da je to najbolja odluka, bez obzira na dob osobe. Čak i čaša vina dnevno nosi određeni rizik, kaže ona.
2. Prerada mesa – tiha prijetnja svakodnevnoj hrani. Druga kategorija hrane koju izbjegava su sušeno meso i pakirani mesni proizvodi poput kobasica, hrenovki, salame i šunke. Ovi proizvodi često se sastoje od nitrata i nitrita, konzervansa koji produžuju rok trajanja, a istovremeno stvaraju kancerogene spojeve kada se konzumiraju.
Godine 2015. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kategorizirala je prerađeno meso kao kancerogeno za ljude, navodeći potrebu za “dovoljnim dokazima” koji bi potkrijepili tvrdnju da konzumiranje ovih proizvoda povećava rizik od raka debelog crijeva. Osim toga, prerađeno meso često ima visok udio natrija, što doprinosi visokom krvnom tlaku i srčanim bolestima. Andrews predlaže odabir svježih proteina, poput ribe, piletine, mahunarki i jaja, umjesto industrijski pripremljenog mesa. To olakšava unos dovoljne količine proteina bez štetnih dodataka.
3. Gazirana pića – uključujući sodu i vodu sa šećerom. Onkolog smatra da su gazirana pića najbrži način da se neprimjetno konzumira velika količina šećera. Jedna limenka običnog soda sadrži do 10 žličica šećera, što je više od preporučene dnevne doze. Ovaj unos uzrokuje nagli porast razine glukoze u krvi i s vremenom povećava rizik od inzulinske rezistencije, dijabetesa i srčanih bolesti.
Međutim, Andrews također predlaže da se izbjegavaju dijetetske verzije ovih pića. Mnogi pojedinci vjeruju da su u biti bezopasna jer ne sadrže šećer, ali umjetna sladila također mogu poremetiti ravnotežu crijevnih mikroorganizama i povećati želju za slatkim. Studije su pokazale da redovita konzumacija i slatkih i nutritivnih pića može povećati vjerojatnost srčanih bolesti i moždanog udara. Najzdravija alternativa, kaže Andrews, je voda – šljiva, mineralna ili s kriškom limuna, krastavca ili mente za okus.
- 4. Kofeinska pića – kada kava postane desert. Sama kava nije problem. S druge strane, brojne studije pokazuju da umjerena konzumacija kave smanjuje vjerojatnost dijabetesa, moždanog udara i određenih vrsta raka. Problem je kada kava prestane biti piće i postane kalorično bogat desert u posudi. Andrews priznaje da povećanje količine šećera u kavi dodavanjem sirupa, šlaga i zaslađenog mlijeka može povećati kalorijski sadržaj i do dva ili tri puta. Ledena ili pjenasta kava popularna je ljeti, ali lako može postati slatkija od limenke gaziranog pića. Predlaže jednostavnije verzije pića: crnu kavu, espresso ili pića koja imaju manje mlijeka nego što bi imala da su u potpunosti napravljena od gaziranog pića.
5. Biljna mlijeka su popularna, ali nisu uvijek korisna. Iako su biljna mlijeka (poput bademovog, sojinog, zobenog i rižinog) postala popularna, Andrews i dalje ima sumnje. „Ne konzumiram biljno mlijeko zbog njegove niske nutritivne vrijednosti“, kaže. Mnogi od ovih proizvoda imaju dodatne sastojke, uključujući zgušnjivače, ekstenzore i ulja, a također imaju malo proteina, kalcija i vitamina D. Ona preferira punomasno kravlje mlijeko i proizvode fermentacije poput jogurta i kefira, koji su prirodno bogati hranjivim tvarima i sadrže korisne bakterije.
Znanstvena istraživanja pokazuju da spojevi u mliječnim proizvodima mogu potaknuti aktivaciju T-stanica – ključnih stanica imunološkog sustava koje sudjeluju u… obrana tijela od infekcije i raka. Očito je jedina iznimka ljudi koji imaju intoleranciju na laktozu ili alergije, ali Andrews napominje da mnogi ljudi jednostavno biraju biljne alternative koje im nisu realno potrebne, kao rezultat marketinških poruka koje zagovaraju zdraviji izbor.