Potresna poruka Bosanca u dijaspori: Odeš u svet trbuhom za kruhom, za prokletim parama, a onda…

Podeli objavu

Na platformi društvenih mreža Merdić je 15. kolovoza 2016. objavio objavu u kojoj stoji:Čovjek ulazi u svijet sa žudnjom za hranom, vođen nemilosrdnom željom za novcem. Ipak, jedna pjesma može izazvati suze za rodnim mjestom i za ocem. Sve ostaje dobro dok srce ne postane nepopustljivo poput kamena, nepropusno za svaki dodir.

Ova iskrena objava, popraćena slikom njegovog voljenog rodnog grada ili njegovanog krajolika, odjeknula je kod mnogih i pojavila se kao amblem nostalgičnih osjećaja pojedinaca iz dijaspore. Odražava cijenu traženja boljeg života.

  • Značajan dio pojedinaca iz Bosne i Hercegovine, kao i onih sa šireg područja Balkana, napustio je svoja prebivališta u proteklih nekoliko desetljeća. Njihova migracija uglavnom ih je dovela do zapadnih zemalja, motivirana težnjom za preživljavanjem i čežnjom za većom sigurnošću i boljim životnim standardom. Unatoč tome, posljedice ove odluke često su izazovne i emocionalno opterećujuće.

Postojanje unutar dijaspore podrazumijeva stalni sukob. S jedne strane je nastojanje da se uspostave bolji uvjeti za svoju obitelj, dok s druge strane ostaje trajna tuga za domovinom. Brojni pojedinci artikuliraju ovaj osjećaj kao stalnu borbu između poštovanja svojih postignuća u stranim zemljama i melankolije zbog onoga što su napustili.

Prema Miralemu, jedna pjesma ima moć izazvati bujicu emocija. Melodije sevdalinki, mirisi zavičajnih jela, pa i usamljena riječ artikulirana na materinjem jeziku često budu dirljivi podsjetnik dijaspori na zavičaj. Sjećanja na mladost, obiteljska iskustva i kulturne tradicije prenose ih u davne dane, služeći kao podsjetnici na sve ono čega su se odrekli kad su krenuli na svoje putovanje u nepoznato.

  • Nostalgija ima tendenciju da se pojača tijekom obiteljskih okupljanja i praznika, posebno za one koji ne mogu biti sa svojim voljenima. Upravo u tim vremenima samoća života u stranoj zemlji postaje očita, otkrivajući odsustvo jednostavnih užitaka koji su nekoć predstavljali svakodnevna iskustva. „Srce nije kamen.

Merdićeva izjava „Sve je dobro dok srce nije kamen u koji ništa ne dira“ naglašava duboke emocije koje opstaju u pojedincima koji se nađu daleko od domovine. Iako su brojni pripadnici dijaspore uspjeli uspostaviti uspješne karijere i ponuditi poboljšane mogućnosti za svoju djecu, osjećaj čežnje za domovinom ostaje uvijek prisutan.

Za većinu pojedinaca mjesto rođenja, bilo da se radi o selu ili gradu, i dalje je sastavni aspekt njihova identiteta. Bez obzira na udaljenost koju mogu prijeći, trajna veza s njihovim porijeklom i dalje postoji. Ta ih veza često tjera da ponovno posjete svoju domovinu, makar i na kratko, kako bi ponovno iskusili osjećaj pripadnosti. Miralem Merdić je iskrenom izjavom rasvijetlio zajedničku priču bezbrojnih pojedinaca koji su se odvažili otići u inozemstvo. Njegova razmišljanja služe kao dirljiv podsjetnik na važnost emocija i sjećanja, osobito u svijetu koji često daje prednost pragmatizmu i materijalnim brigama.

BONUS TEKST:

Jabuke se pojavljuju u mnogim kulturama kao simbol plodnosti, zdravlja i mudrosti. U grčkoj mitologiji, jabuke su bile povezane s božanstvima, dok u Bibliji, jabuka često predstavlja simbol spoznaje i iskušenja.

Jabuke su vrlo svestrane u kuhinji. Mogu se jesti sveže, ali se takođe koriste u pripremi pite, džemova, sokova, salata, čak i u mesnim jelima. Jabuke se mogu peći, sušiti, praviti u sokovima, pireima i mnogim drugim oblicima.

Jabuke su bogate vlaknima koja poboljšavaju probavu. Redovno konzumiranje jabuka može pomoći u sprečavanju zatvora i održavanju zdrave crijevne flore.

Iako nisu toliko poznate po tome, jabuke sadrže i određene minerale poput kalcija i bor-a koji mogu doprineti zdravlju kostiju i sprečavanju osteoporoze, naročito kod starijih osoba.

Jabuke su više od samo ukusnog voća – one su prava zdravstvena bomba. Zbog svoje dostupnosti i raznovrsnosti, savršeno se uklapaju u svakodnevnu ishranu i pružaju brojne zdravstvene benefite.

Slične objave

Priča o hrabrosti, ljubavi i nasleđu

U svakoj porodici postoji “onaj jak”. Ne zato što je najglasniji ili traži pažnju, već zato što nosi teret koji drugi ne žele da podnesu. U mojoj porodici, biti “jak” značilo je da sam često dobijala manje pohvala i podrške, a očekivalo se da dajem više — više rada, više brige, više osmeha. Dok je […]

Ljubav bez garancija i lekcija koju nisam 0čekivala

Od njegove pete godine odgajam svog pastorka, Oskara. Tada je bio tih dečak sa prevelikim rancem i premalo reči, tek nakon gubitka svoje majke. Nikada nisam pokušavala da je zamenim. Poštovala sam njeno sećanje — spremala njena omiljena jela na njen rođendan, ostavljala fotografije u Oskarovoj sobi i vodila računa da zna da je potpuno […]

Čim je moj muž čuo vijest,problijedio je,postao je jako nervozan…

U današnjem članku donosimo priču koja je duboko potresla svakodnevicu jednog para, otkrivajući koliko jedan tren može promijeniti tok života. Riječ je o emotivnom preokretu koji je unio nemir, nesigurnost i tiha pitanja u brak za koji se činilo da čvrsto stoji na nogama. Sve je počelo jednom naizgled običnom jutru. Njen suprug, čovjek poznat […]

Prerušio sam se u beskućnika, a prišao mi je onaj ko ima najmanje

Ljudi u zadnje vrijeme vole da rade kojekakve “društvene eksperimente” gdje se preruše u bespomoćnu i siromašnu osobu da snime reakcije drugih. Danas otkrivamo šta je doživio čovjek koji se obukao kao beskućnik. Tog jutra, obukao sam poderani kaput koji mi je prekrivao lice i sjeo na hladan pločnik kako bih naučio nešto što me […]

Da li je vreme za redefinisanje tradicije prezimena u braku?

Promena prezimena je jedno od nasleđa patrijarhalnog društva, koje gotovo uopšte i ne preispitujemo. Obično do momenta kada same treba da razmislimo o tome, jer se nalazimo pred stupanjem u brak. Ovaj običaj je duboko ukorenjen u tradiciji mnogih kultura, u kojima žena udajom prelazi u muževljevu kuću i porodicu. Nošenje njegovog prezimena je zvanična... Read more »

Starac mi je rekao nešto što nisam mogao zaboraviti

Naše društvo sve više demonizira starije ljude jer čim prestanu raditi, svi ih kritikuju da su samo teret, ali ne smijemo zaboraviti da su stari ljudi zapravo izvor znanja i mudrosti u našem društvu. Autobus je bio pun, putnici umorni, a svaki pojedinac imao je svoj svijet. Međutim, stariji čovjek koji je ušao u autobus […]
- Advertisement -