Merenje krvnog pritiska je, bez sumnje, jedan od ključnih faktora u praćenju zdravlja i prevenciji ozbiljnih bolesti poput srčanih i moždanih udara. Ipak, mnogi ljudi, uključujući pacijente, medicinske sestre i lekare, često ne sprovode ovu proceduru kako bi trebalo, što može dovesti do netačnih očitavanja. Naša svakodnevna ponašanja i navike – od načina na koji sedimo, položaja ruke, do toga da li smo popili kafu pre merenja, mogu značajno uticati na rezultat. Često, čak i razgovor sa lekarom tokom merenja može izmeniti očitavanje krvnog pritiska, čineći ga višim ili nižim nego što zaista jeste.
Prema rečima dr Tami Brejdi, pedijatrijskog nefrologa iz Dečjeg centra Džons Hopkins u Baltimoru, koja se već dugi niz godina bavi proučavanjem merenja krvnog pritiska i zdravlja srca kako kod dece, tako i kod odraslih, tačno merenje krvnog pritiska je od ključne važnosti za prevenciju ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući srčane i moždane udare. U njenim istraživanjima, ona ističe da su mnogi ljudi, pa čak i medicinsko osoblje, nesvesni faktora koji mogu uticati na tačnost merenja i, samim tim, na preciznu dijagnozu i lečenje.
- Pravilno merenje krvnog pritiska može delovati jednostavno, ali postoje određene smernice koje treba striktno pratiti kako bi rezultati bili tačni. Američko udruženje za srce, kao i mnoge druge stručne organizacije, preporučuju da pritisak merimo u specifičnom položaju – sedite sa obe noge čvrsto na podu, ruke treba da budu opuštene i oslonjene na neku čvrstu površinu, dok manžetna mora biti postavljena na golu ruku, u visini srca. Tokom merenja, ne bi trebalo da razgovarate, koristite telefon ili se na bilo koji način ometate. Takođe, trebalo bi da osigurate da vam bešika bude prazna pre merenja, jer čak i to može imati uticaj na očitavanje. Preporuka je i da merite krvni pritisak barem dva puta za vreme jednog sedenja kako biste dobili precizniji prosek.
Anksioznost i stres mogu značajno uticati na rezultat merenja, što je posebno izraženo kod ljudi koji pate od “hipertenzije belog mantila”. Ovo stanje se javlja kada ljudi imaju povišen krvni pritisak samo u prisustvu lekara ili u medicinskoj ustanovi, dok im je pritisak kod kuće normalan. To može dovesti do pogrešnih dijagnoza i nepotrebnog lečenja.
Krvni pritisak se meri u dve vrednosti – sistolni pritisak, koji predstavlja pritisak krvi na zidove arterija dok srce kuca, i dijastolni pritisak, koji predstavlja pritisak kada se srce opušta. Iako pritisak može prirodno varirati tokom dana, važno je pratiti prosečan pritisak kroz vreme, izbegavajući uticaj fizičkih aktivnosti ili stresa koji mogu uzrokovati fluktuacije.
Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, glavni je faktor rizika za nastanak srčanih i moždanih udara, hroničnu bolest bubrega, srčanu insuficijenciju, pa čak i demenciju. Prema podacima Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, gotovo polovina odraslih u Sjedinjenim Američkim Državama ima visok krvni pritisak, dok samo 20% njih uspešno kontroliše svoje stanje. Ako se hipertenzija ne leči, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema i čak smanjiti životni vek.
- Jedan od dramatičnih primera kako netačno merenje može ugroziti život jeste priča Džejmsa Janga II. Naime, Džejms je počeo da oseća simptome poput kratkog daha i glavobolja u svojim četrdesetim godinama. Iako je kod kuće redovno merio krvni pritisak, rezultati nisu bili alarmantni. Međutim, nakon pregleda kod lekara, otkriveno je da je njegov krvni pritisak bio opasno visok, što mu je gotovo ugrozilo život. Greška je bila u tome što je koristio neodgovarajuću manžetnu i stari aparat za merenje pritiska. Dijagnostikovana mu je kongestivna srčana insuficijencija i druge ozbiljne bolesti. Nakon ove dijagnoze, Džejms je promenio svoj životni stil, počeo je da se zdravije hrani i redovno vežba, što je značajno poboljšalo njegovo zdravlje. Danas, sa 53 godine, radi kao koordinator za klinička istraživanja na Univerzitetu Vejn Stejt u Detroitu i posvetio se edukaciji o važnosti pravilnog merenja krvnog pritiska.
Problemi u merenju krvnog pritiska nisu samo stvar pacijenata, već i zdravstvenih radnika. Istraživanje iz 2017. godine otkrilo je da samo 1 od 159 studenata medicine iz 37 država pravilno meri krvni pritisak. U proseku su tačno izvodili samo 4,1 od 11 neophodnih koraka za precizno merenje. Ovi podaci ukazuju na ozbiljan problem u obuci medicinskog osoblja i postavljaju potrebu za boljim edukacijama i praksama u zdravstvu.
Pored toga, istraživanje iz 2023. godine pokazalo je da čak 80% aparata za merenje krvnog pritiska kupljenih na internetu nije prošlo validaciju za tačnost. Ovo je ozbiljan problem jer mnogi ljudi sada koriste kućne aparate za merenje krvnog pritiska, ali bez pratećih uputstava ili verifikacije tačnosti, što može dovesti do pogrešnih procena.
Zdravstvena zajednica, uključujući Američko medicinsko udruženje, pokušava da reši ove probleme kroz edukaciju i saradnju sa zdravstvenim timovima i ustanovama, kako bi obezbedila bolje uslove za pravilno merenje krvnog pritiska. Pravilno merenje, kako na kliničkom nivou, tako i kod kuće, ključno je za sprečavanje ozbiljnih zdravstvenih problema i očuvanje zdravlja pacijenata.
