U nastavku današnjeg članka saznajte zašto dolazi do zgrušavanja krvi nakon COVID-19. Koji su simptomi na koje treba obratiti pažnju, te kako možete zaštititi sebe i svoje zdravlje..
Iako mnogi smatraju da borba sa virusom SARS-CoV-2 prestaje onog trenutka kada test pokaže negativan rezultat, istina je daleko složenija. Sve veći broj ljudi koji su preležali COVID-19 suočava se s dugotrajnim posljedicama koje utiču na kvalitet života – a jedna od najpodmuklijih, ali i najopasnijih je upravo povećana gustina krvi, poznata i kao hiperkoagulabilnost. Ovaj poremećaj može da ostane neprimijećen dok ne izazove ozbiljne komplikacije poput tromboze, plućne embolije, pa čak i srčanog ili moždanog udara.
Simptomi koji ne smiju da se zanemare
Iako se virus povukao, tijelo često i dalje vodi svoju bitku, samo što ta borba sada ide unutar krvnih sudova. Mnogi ljudi, posebno starije osobe i oni sa hroničnim bolestima, mjesecima nakon infekcije osjećaju:
- učestale glavobolje koje nisu povezane s naprezanjem,
- vrtoglavicu i osjećaj nestabilnosti pri hodanju,
- peckanje, trnjenje ili hladnoću u prstima, naročito u nogama,
- otežano disanje i pritisak u grudima, koji se mogu pojaviti čak i pri blagoj fizičkoj aktivnosti.
Ovi simptomi mogu ukazivati na to da je krv postala gušća nego što bi trebalo, otežavajući cirkulaciju i povećavajući rizik od stvaranja ugrušaka.
Šta uzrokuje povećanu gustinu krvi nakon COVID-19?
Prema mišljenju hematologa, poput doktorke Svetlane Bičkove, poznate ruske stručnjakinje za poremećaje krvi, glavni uzrok leži u poremećenom imunološkom odgovoru nakon infekcije. COVID-19 kod mnogih pacijenata aktivira lanac upalnih procesa u organizmu, koji mogu oštetiti krvne sudove i poremetiti ravnotežu faktora zgrušavanja. Čak i mjesecima nakon infekcije, kod pojedinaca ostaje povišena aktivnost zgrušavanja, što znači da krv “brže i lakše” stvara ugruške.
Potencijalno opasne posljedice
Zgušnjavanje krvi je više od obične medicinske statistike – to je stanje koje može ozbiljno ugroziti vitalne funkcije u organizmu:
- Tromboza – stvaranje krvnog ugruška u venama ili arterijama, najčešće u nogama.
- Plućna embolija – kada se ugrušak “otkine” i završi u plućima, izazivajući teške smetnje pri disanju, pa čak i iznenadnu smrt.
- Moždani udar – zgrušavanje krvi u krvnim sudovima mozga može izazvati trajne neurološke posljedice.
- Infarkt srca – blokada krvnih sudova srca može biti fatalna.
- Problemi s bubrezima – gustija krv otežava filtraciju kroz bubrege, čime se povećava rizik od insuficijencije.
Kako otkriti problem na vrijeme?
Ključni korak u prevenciji jeste pravovremena dijagnostika. Ljekari savjetuju sljedeće laboratorijske testove:
Koagulogram – osnovni test koji mjeri sposobnost krvi da se zgrušava.
D-dimer – najvažniji pokazatelj povišenog rizika od tromboze, naročito nakon COVID-19.
PT i APTT testovi – mjere vrijeme potrebno za formiranje ugruška i otkrivaju eventualne poremećaje u zgrušavanju.
Ako se utvrdi da su vrijednosti D-dimera povišene ili da postoje drugi znaci hiperkoagulacije, neophodno je odmah započeti odgovarajuću terapiju.
Kako smanjiti rizik? Preporučene mjere i liječenje
S obzirom na to da se povećana gustina krvi ne može uvijek osjetiti, prevencija i svijest su najmoćnije oružje. Evo šta se savjetuje osobama koje su preležale COVID-19, naročito ako su imali teže simptome ili se osjećaju loše i nakon ozdravljenja:
- Unosite dovoljno tečnosti – voda razrjeđuje krv i pomaže bolju cirkulaciju (najmanje 2 do 2,5 litra dnevno).
- Jedite zdravije – uključite omega-3 masne kiseline (riba, lanene sjemenke), antioksidanse (borovnice, spanać, orasi), izbjegavajte prerađene masti.
- Krećite se što više – redovna fizička aktivnost (šest do sedam hiljada koraka dnevno) poboljšava cirkulaciju i smanjuje rizik od tromboze.
- Izbjegavajte pušenje i alkohol – oba faktora povećavaju viskoznost krvi i štete krvnim sudovima.
- Kontrolišite pritisak i šećer u krvi – osobe sa hipertenzijom i dijabetesom su pod većim rizikom.
- Uzimanje antikoagulanasa (ako je neophodno) – ljekar može preporučiti terapiju poput aspirina, varfarina ili novijih lijekova za razrjeđivanje krvi.
Zaključak: ne zanemarujte signale koje vam tijelo šalje
Post-COVID sindrom nije izmišljena dijagnoza – on je stvarnost za hiljade ljudi širom svijeta. Povećana gustina krvi je samo jedan od mnogih izazova, ali je i jedan od onih koji se najlakše mogu kontrolisati uz pažnju, znanje i pravovremenu reakciju. Ako osjećate tegobe poput umora, vrtoglavice, trnjenja ekstremiteta ili bola u grudima – ne čekajte da stanje postane hitno. Posjetite ljekara, obavite testove i vodite računa o svom tijelu.
Vaše zdravlje ne prestaje tamo gdje prestaje infekcija – ono tek tada počinje da traži vašu punu pažnju.