Nakon što prebolimo neku bolest, prirodno očekujemo da će se tijelo ubrzo vratiti u svoje uobičajeno stanje i da će svi simptomi nestati. Ipak to nije uvijek slučaj.
Nakon što prebolimo neku bolest, većina nas očekuje da će se organizam brzo vratiti u svoje normalno stanje i da će se sve vratiti na staro. Međutim, tijelo često nastavlja svoju tihu unutrašnju borbu, i u trenutku kada mislimo da je opasnost prošla, mogu se pojaviti novi zdravstveni problemi. Jedan od takvih izazova je povećana gustoća krvi, koja se sve češće javlja kod osoba nakon preležane infekcije, posebno nakon virusa COVID-19.
- Na prvi pogled, izraz “gusta krv” ne zvuči previše alarmantno, no u stvarnosti krije ozbiljne rizike. Kada krv postane pregusta, ona otežava cirkulaciju i stvara veći pritisak na srce, što može dovesti do opasnih komplikacija poput srčanog ili moždanog udara. Nažalost, mnogi ljudi nisu svjesni da je njihovo tijelo i dalje pod pritiskom čak i kada testovi pokažu da više nema tragova infekcije. Virus može nestati, ali promjene koje je izazvao u organizmu mogu trajati još dugo.
Uzroci guste krvi često se povezuju s nezdravim načinom života, uključujući nepravilnu ishranu, pušenje i nedostatak fizičke aktivnosti. Međutim, stanje nakon bolesti, posebno post-COVID sindrom, može biti glavni okidač ovog problema. Virus ostavlja posljedice na krvne sudove i može izazvati hiperkoagulabilnost – stanje u kojem dolazi do pojačanog zgrušavanja krvi. Ova pojava je posebno opasna jer u početku ne daje jasne znakove.
Simptomi guste krvi se obično javljaju tek sedmicama ili čak mjesecima nakon preboljele infekcije. Mnogi ljudi, posebno stariji i oni koji već imaju hronične bolesti, počinju osjećati glavobolje koje se javljaju bez očitog razloga, vrtoglavicu i nestabilnost prilikom hodanja, kao i trnce ili hladnoću u prstima i stopalima. Kod nekih se javlja i otežano disanje čak i pri manjim fizičkim naporima. Ti znakovi jasno upozoravaju da krv više ne teče glatko i da srce mora raditi napornije kako bi pumpalo krv kroz sužene sudove.
- Ako se ovakvo stanje ne prepozna na vrijeme, posljedice mogu biti ozbiljne. Krvni ugrušci se mogu stvoriti bilo gdje u tijelu – u plućima, srcu, pa čak i u mozgu – i u najgorem slučaju dovesti do smrtonosnog ishoda. Najopasnije je to što osoba na prvi pogled može djelovati potpuno zdravo, dok se u njenom organizmu odvijaju hemijske promjene koje remete ravnotežu.
Način ishrane ima izuzetno važnu ulogu u ovom problemu. Konzumacija prerađene hrane bogate šećerima i lošim mastima, kao i aditiva, dodatno pogoršava stanje krvi, čineći je gušćom i manje protočnom. Pušenje dodatno smanjuje elastičnost krvnih sudova i povećava rizik od nastanka ugrušaka. Sve ovo stvara savršeno tlo za pojavu ozbiljnih komplikacija nakon bolesti.
Pandemija je iza sebe ostavila brojne direktne i indirektne posljedice. Kod mnogih ljudi, posebno onih koji nisu imali simptome ili su imali blagu kliničku sliku, oporavak se završava negativnim testom. Međutim, pravi izazovi dolaze kasnije. Kardiovaskularno zdravlje može biti ugroženo još dugo nakon infekcije, a mnogi nisu ni svjesni da je potrebna dodatna pažnja i kontrola.
Prevencija je ključna. Redovno kretanje i fizička aktivnost, zdrava ishrana sa puno svježeg voća i povrća, prestanak pušenja i dovoljan unos vode pomažu da krv ostane razrijeđena i da cirkulacija normalno funkcioniše. Nakon preležanog COVID-a, poželjno je obaviti kontrolne preglede i provjeriti parametre zgrušavanja krvi, naročito ako se pojave simptomi poput umora, malaksalosti ili otežanog disanja.
Važno je da svaki znak poremećaja u cirkulaciji shvatimo ozbiljno. Gusta krv može dovesti do komplikacija koje nastupaju naglo i bez prethodnog upozorenja. Ljekari sve češće ističu da se post-COVID stanje mora pratiti jednako pažljivo kao i sama bolest, jer pravi oporavak podrazumijeva nadzor organizma i nakon što akutna faza prođe. Ukoliko primijetite neobične simptome, nemojte ih zanemariti – brza reakcija i obraćanje ljekaru mogu spasiti život.