Naslovnica Lifestyle Ovako srpska snajka iz plemena Zulu slavi Božić sa svekrvom: Žive u...

Ovako srpska snajka iz plemena Zulu slavi Božić sa svekrvom: Žive u kući od 100 godina, njihov odnos ostavlja bez teksta

6

Naledi Repaja, srpska šogorica iz plemena Zulu, svoju prvu božićnu proslavu proživljava na selu sa suprugom Bojanom i njihovo dvoje djece. Njezina hrabrost i istinska privrženost našoj kulturi i ljudima priskrbili su joj značajnu popularnost. Prihvaćajući svaki aspekt tradicije, sada je ponosno istaknula da su svi običaji vezani uz Božić propisno ispoštovani.Nakon udaje za Bojana, Naledi se preselila u Srbiju, a nedavno je otkrila da će se ona i njezina obitelj preseliti iz grada u Malo Crniće, selo koje se nalazi u Braničevskom okrugu.

  •  Naledi je na božićno jutro uživo iz crkve učestvovala u programu RTS-a, prenoseći radost što veliki hrišćanski praznik prvi put slavi sa svojom porodicom na selu. “Oduševljen sam, svi smo zajedno, a mještani se zajednički pripremaju za Božić. Ovo iskustvo je posebno, a način na koji se ovdje obilježava praznik je zaista poseban”, primijetio je Naledi.S ponosom ističe da su ispoštovane sve tradicije, da je slama prostrta po podu crkve i da se cijela zajednica okupila na obilježavanju ovog značajnog blagdana.

  • – Spremamo česnice, odredit ćemo tko će što izvući, ali ja ću osigurati da moj muž izvuče dukat – primjećuje ona uz smijeh. “Imamo sarmu, janjetinu i prasetinu, što je najznačajniji aspekt”, navodi ona.Naledi je naveo da već duže vrijeme traže kuću, a da nekretnina koja se nalazi u Malom Crniću zadovoljava sve njihove kriterije. Nakon što su ga vidjeli, uvjerili su se da je to idealno okruženje za razvoj njihove djece.

Unatoč stoljetnom postojanju kuće, Naledi i njezin suprug imaju ambiciozne težnje. Po završetku obnove u objektu namjeravaju držati razne životinje.Naposljetku, duhovito je napomenula kako je njezin “smederevac” neizostavna stavka u njihovom kućanstvu, bez koje ne može zamisliti kada je u pitanju priprema hrane. Dok posebno uživa u kuhanju graha na njemu, u tijeku je i priprema jela za božićni stol.

BONUS TEKST:

Mango, poznat i kao „kralj voća“, zauzima posebno mesto među tropskim plodovima. Njegova sočnost, slatkoća i bogatstvo ukusa čine ga jednim od najomiljenijih voća na svetu. Međutim, mango nije samo delikates, već i simbol kulture, tradicije i prirodnog bogatstva. Od svojih korena u južnoj Aziji do globalne popularnosti, mango nosi univerzalnu poruku radosti i blagostanja.

Mango potiče iz tropskih šuma Indijskog potkontinenta, gde se uzgaja već više od 4.000 godina. U hinduističkoj tradiciji, mango je sveto drvo povezano s bogovima i koristi se u religijskim ritualima. Njegovi listovi često krase domove tokom festivala, simbolišući sreću i prosperitet.

Širenjem trgovinskih puteva, mango je postao cenjen širom sveta. Danas ga uzgajaju zemlje poput Indije, Tajlanda, Brazila i Meksika, dok je Indija najveći proizvođač i dom najpoznatijih sorti poput Alfonso i Kesar.

Svež mango: Idealan je kao zdrava užina, dodatak salatama ili desertima.
Sokovi i smoothieji: Mango je popularan sastojak osvežavajućih napitaka.
Sušeni mango: Preukusna grickalica bogata hranljivim materijama.
Kulinarska primena: Mango čatni je nezaobilazan u indijskoj kuhinji, dok se u zapadnjačkoj koristi za pripremu torti, musova i sladoleda.

Mango maslac koristi se u proizvodima za negu kože zbog svojih hidratantnih i hranljivih svojstava.Mango u ekološkom i ekonomskom kontekstuMango ima važnu ulogu u poljoprivredi i ekonomiji tropskih zemalja. Njegova proizvodnja doprinosi egzistenciji miliona poljoprivrednika. Ipak, uzgoj manga suočava se s izazovima poput klimatskih promena, štetočina i potreba za održivim praksamaMango drvo je takođe značajno za ekosisteme, jer doprinosi očuvanju tla i pruža stanište brojnim vrstama ptica i insekataA