Dolaskom toplijih dana povećava se i vjerovatnoća susreta sa zmijama, naročito u dvorištima. Malo je poznato da zmije u naše okruženje najčešće dolaze vođene mirisima.Razumijevanje šta ih privlači i kako to spriječiti ključni su koraci u zaštiti doma i porodice.
Zmije često ne dolaze direktno u potrazi za čovjekom, već ih u vaša dvorišta, bašte i prirodna staništa blizu kuća mogu privući različiti mirisi, prisustvo glodara, ostataka hrane, vodozemaca, ptica i drugih životinja koje čine osnovu njihove ishrane.
Mirisi koji privlače zmije: Kako ih izbjeći i spriječiti opasnost
Jedna od najvažnijih preventivnih mjera jeste održavanje čistoće u dvorištu i oko kuće. Iako zmije direktno ne privlače ostaci hrane, oni predstavljaju mamac za glodare – poput miševa i pacova – koji, kada se nastane u blizini domaćinstva, postaju glavni faktor za privlačenje zmija. Glodari dolaze u potrazi za hranom, prave legla, ostavljaju izmet, a to sve zmije prepoznaju kao signal da se u blizini nalazi njihov prirodni plijen. Jednom kada osjete miris plijena, zmije mogu lako ući u vašu okućnicu vođene isključivo tim instinktom.
Poseban oprez je potreban kada se u blizini nalaze vodozemci, kao što su žabe i manje vrste riba, jer su oni omiljena hrana vodama bliskih i poluvodenih zmija. Njihov miris djeluje snažno i može djelovati poput magneta za ovakve vrste gmizavaca. Takođe, mirisi ptica, njihovog izmeta, gnijezda i naročito ptičjih jaja, mogu biti dodatni faktor privlačenja zmija, naročito u proljećnim mjesecima kada je sezona razmnožavanja u punom jeku.
Ne smijemo zaboraviti ni feromone koje ispuštaju druge zmije. Tokom sezone parenja, zmije mogu biti privučene prisustvom drugih jedinki sopstvene vrste – bilo zbog teritorijalnih razloga ili zbog pronalaska partnera. Dakle, ako je jedna zmija već boravila na određenoj lokaciji, vrlo je vjerovatno da će se druge ubrzo pojaviti.
Prirodna zaštita: Biljke koje odbijaju zmije
Srećom, postoje prirodni načini da se zmije odvrate od ulaska u vašu baštu ili dvorište. Neke biljke imaju izražene mirise koji zmijama smetaju i koje one izbjegavaju. Među najefikasnijima su:
- Zmijska biljka (Sansevieria)
- Neven – čiji intenzivan miris odbija i druge insekte
- Božikovina – gusta biljka s trnovitim granama
- Hrizantema – posebno korisna jer odbija i mnoge druge štetočine
Sadnjom ovih biljaka na ivicama dvorišta, oko terasa i prolaza, možete stvoriti prirodnu barijeru koja zmijama ne odgovara.
Ukoliko dođe do ujeda zmije, najvažnije pravilo jeste ostati pribran. Iako je ujed zmije ozbiljna situacija, panika samo pogoršava stanje jer ubrzava rad srca, a time i širenje otrova kroz krvotok. Veoma je važno znati da najopasniji ugrizi dolaze kada je zmija uspjela da ubrizga otrov direktno u krvni sud, kao i kada je ujed lokalizovan na glavi, vratu ili velikim krvnim sudovima ekstremiteta.
Ljekari upozoravaju da osoba ima nekoliko sati prije nego što otrov izazove ozbiljna oštećenja u organizmu – što znači da postoji dovoljno vremena da se potraži stručna medicinska pomoć.
Mjere prve pomoći i medicinski protokoli
- Ne pokušavajte sami sisati otrov ili praviti rezove – to može pogoršati stanje
- Imobilizujte ujedeni ekstremitet i izbjegavajte bilo kakvo hodanje ili naprezanje
- Odmah pozovite hitnu pomoć i krenite prema najbližoj zdravstvenoj ustanovi
- Nikako ne uzimajte alkohol, sedative ili lijekove na svoju ruku
- Medicinsko osoblje će primijeniti sljedeće korake:
- Dati antiotrov – serum antiviperinum, koji djeluje protiv većine zmija otrovnica u Evropi
- Testirati na preosjetljivost na serum prije primjene
- Isprati ranu antiseptikom, uzeti mikrobiološki bris i sprovesti antitetanusnu zaštitu
- Uključiti antibiotike ukoliko postoji rizik od infekcije
U težim slučajevima, kada dođe do nekroze tkiva, izrazito velikog otoka ili kada je arterijska cirkulacija ugrožena, potrebno je hirurško liječenje, a ponekad čak i operacija radi spašavanja ekstremiteta.
Zaključak: Prevencija je ključ
Zmije su sastavni dio prirode i imaju svoju ulogu u ekosistemu. Međutim, kako bi se smanjio rizik od neželjenih susreta, najvažnije je da ljudi budu informisani, oprezni i preventivno odgovorni. Održavanje dvorišta, uklanjanje faktora koji ih privlače i primjena prirodnih repelenta mogu napraviti veliku razliku. A u slučaju ujeda – brza, smirena i stručna reakcija može spasiti život.
