Odrastao u srcu Vračara i bio jedan od najvećih beogradskih zavodnika: Skrasio se pored treće supruge i umro

Podeli objavu

Boba Stefanović rođen je u Beogradu 21. svibnja 1946. godine, a svoje formativne godine proveo je na Čuburi, točnije u Molerovoj ulici. U njegovoj ulici 1958. godine osnovano je amatersko kazalište mladih “Dadov”, gdje je mladi Boba otkrio svoju strast.

Od malih nogu pokazivao je talent i interes za glazbu. Bavio se sviranjem gitare, skladanjem i pisanjem poezije.Samostalno je stekao vještine sviranja širokog spektra glazbenih instrumenata i skladanja brojnih romantičnih pjesama. Završio je studij na Fakultetu dramskih umjetnosti, smjer Filmska i TV organizacija, te diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti.

  • Značajan detalj je da je počeo pjevati na obali mora kako bi privukao pažnju mlade žene. Kasnije je vrlo brzo shvatio da je to doista njegov pravi poziv i započeo je svoje putovanje u carstvo glazbe. Boba Stefanović je svoju uspješnu glazbenu karijeru započeo 1962. godine kao član vokalno-instrumentalnog ansambla „Zlatni dečaci.

Profesionalni debi imao je u tada popularnom klubu “Euridika” s 15 godina i od tog trenutka niza konstantne uspjehe. Njegova prva zlatna ploča “Čudna djevojka” i danas se vrti na radiju, a novu publiku osvojio je nastupom u kultnom klasiku “Lajanje na zvijezde”.

  • Proslavljen kao majstor zavođenja, držao se načela “gospodo radi i šuti”. Nakon niza romantičnih “turbulencija”, stabilnost je ipak pronašao u trećem braku, koji mu je donio radost kroz svoje tri kćeri. Najstarija, Jelena, naslijedila je očev umjetnički talent; diplomirala je FTV produkciju na Fakultetu dramskih umjetnosti i već je sudjelovala u brojnim istaknutim projektima.

Poznata boemska egzistencija koju je vodio kao “čovjek s gitarom” egzistira isključivo kroz narative i anegdote. Jednom zapaženom prilikom otkrio je svoje najdublje osjećaje, priznavši da je strastveno zaljubljen i patio, ustvrdivši da su oni koji nisu doživjeli takve emocije značajno propušteni. Nadalje je priznao da su ga žene ostavljale, ali su se uvijek vraćale.Petnaest godina vodio je školu usmjerenu na vokalnu obuku u pop i rock glazbi, a posljednjih godina života najviše se posvetio slikanju. Povremeno bi prihvaćao pozive da nastupa.Preminuo je 9. veljače 2015. u Beogradu.

BONUS TEKST:

Poreklo i istorija: Kupus potiče iz zapadne Evrope i Bliskog istoka, gde je bio jedan od prvih kultivisanih biljaka. Smatra se da su ga uzgajali stari Egipćani i Grci, a kasnije se proširio širom Evrope i sveta.Vrste kupusa: Postoji nekoliko različitih vrsta kupusa, uključujući beli kupus, crveni kupus, prolećni kupus, a tu su i specijalne vrste poput savojskog kupusa i kineskog kupusa (pak choi). Svaka vrsta ima svoj specifičan ukus i primenu u kuhinji.

Zdravstvene prednosti: Kupus je bogat vitaminima (posebno vitaminom C i vitaminom K), vlaknima, folnom kiselinom i antioksidantima. Zbog toga je vrlo koristan za zdravlje, pomaže u poboljšanju probave, jačanju imunološkog sistema, kao i u održavanju zdravlja kože i očiju. Takođe, kupus sadrži prirodne spojeve koji mogu pomoći u smanjenju rizika od određenih vrsta raka.

Nizak kalorijski sadržaj: Kupus je vrlo niskokaloričan, što ga čini odličnim povrćem za osobe koje žele da održe zdravu telesnu težinu. Takođe, bogat je vlaknima, što pomaže u održavanju sitosti i poboljšanju varenja.

Fermentacija kupusa – kiseli kupus: Jedna od najpoznatijih primena kupusa je fermentacija, koja se koristi za pravljenje kiselog kupusa. Kiseljenje kupusa je proces koji povećava njegovu nutritivnu vrednost i čini ga lakšim za varenje, dok u isto vreme stvara korisne probiotike za zdravlje creva.

Kupus u tradicionalnim jelima: Kupus se koristi u mnogim tradicionalnim jelima širom sveta, uključujući sarme (punjeni kupus) u istočnoevropskim kuhinjama, razne supe i salate u mediteranskoj kuhinji, i pohovane ili pržene varijante u nekim azijskim zemljama.Kupus i klorofil: Zeleni kupus je bogat klorofilom, koji je poznat po svojim detoksikacionim svojstvima. Klorofil može pomoći u eliminaciji toksina iz organizma i poboljšanju opšteg zdravlja.

Slične objave

Priča o hrabrosti, ljubavi i nasleđu

U svakoj porodici postoji “onaj jak”. Ne zato što je najglasniji ili traži pažnju, već zato što nosi teret koji drugi ne žele da podnesu. U mojoj porodici, biti “jak” značilo je da sam često dobijala manje pohvala i podrške, a očekivalo se da dajem više — više rada, više brige, više osmeha. Dok je […]

Ljubav bez garancija i lekcija koju nisam 0čekivala

Od njegove pete godine odgajam svog pastorka, Oskara. Tada je bio tih dečak sa prevelikim rancem i premalo reči, tek nakon gubitka svoje majke. Nikada nisam pokušavala da je zamenim. Poštovala sam njeno sećanje — spremala njena omiljena jela na njen rođendan, ostavljala fotografije u Oskarovoj sobi i vodila računa da zna da je potpuno […]

Čim je moj muž čuo vijest,problijedio je,postao je jako nervozan…

U današnjem članku donosimo priču koja je duboko potresla svakodnevicu jednog para, otkrivajući koliko jedan tren može promijeniti tok života. Riječ je o emotivnom preokretu koji je unio nemir, nesigurnost i tiha pitanja u brak za koji se činilo da čvrsto stoji na nogama. Sve je počelo jednom naizgled običnom jutru. Njen suprug, čovjek poznat […]

Prerušio sam se u beskućnika, a prišao mi je onaj ko ima najmanje

Ljudi u zadnje vrijeme vole da rade kojekakve “društvene eksperimente” gdje se preruše u bespomoćnu i siromašnu osobu da snime reakcije drugih. Danas otkrivamo šta je doživio čovjek koji se obukao kao beskućnik. Tog jutra, obukao sam poderani kaput koji mi je prekrivao lice i sjeo na hladan pločnik kako bih naučio nešto što me […]

Da li je vreme za redefinisanje tradicije prezimena u braku?

Promena prezimena je jedno od nasleđa patrijarhalnog društva, koje gotovo uopšte i ne preispitujemo. Obično do momenta kada same treba da razmislimo o tome, jer se nalazimo pred stupanjem u brak. Ovaj običaj je duboko ukorenjen u tradiciji mnogih kultura, u kojima žena udajom prelazi u muževljevu kuću i porodicu. Nošenje njegovog prezimena je zvanična... Read more »

Starac mi je rekao nešto što nisam mogao zaboraviti

Naše društvo sve više demonizira starije ljude jer čim prestanu raditi, svi ih kritikuju da su samo teret, ali ne smijemo zaboraviti da su stari ljudi zapravo izvor znanja i mudrosti u našem društvu. Autobus je bio pun, putnici umorni, a svaki pojedinac imao je svoj svijet. Međutim, stariji čovjek koji je ušao u autobus […]
- Advertisement -