U današnjem članku govori se o tome kako se tokom dugog perioda smatralo da je 37 stepeni Celzijusa granica normalne tjelesne temperature, dok bi svaka vrijednost iznad toga ukazivala na bolest ili infekciju.
- Taj broj, poznat generacijama, postao je simbol zdravlja i usađen je i u medicinsku praksu i u kolektivnu svijest ljudi. Ipak, današnja naučna istraživanja sve češće preispituju njegovu relevantnost. Pokazuje se da bi savremeni čovjek mogao imati nešto nižu prosječnu tjelesnu temperaturu od onoga što se dugo uzimalo kao standard, pa se postavlja pitanje da li je vrijeme da se ta vrijednost redefiniše.
Korijeni priče o ovom „čarobnom broju“ sežu u 19. vijek, kada je njemački ljekar Karl Vunderlih sproveo opsežno istraživanje. Analizirao je preko milion mjerenja kod 25.000 osoba i zaključio da se normalna temperatura kreće od 36,22 do 37,5 stepeni, dok je svaka vrijednost iznad 38 označavala groznicu. Važno je napomenuti da su tada korišteni termometri, uglavnom ispod pazuha, bili znatno manje precizni nego današnji digitalni uređaji. Samim tim već u startu postoji opravdanje za razliku u rezultatima između starih i novih istraživanja.
Moderni podaci pokazuju drugačiju sliku. Istraživanje provedeno između 2008. i 2017. godine na uzorku od 126.000 ljudi pokazalo je da je prosječna temperatura danas oko 36,6 stepeni. To je vidno niže od ustaljenih 37 °C, a razlozi za to mogu biti različiti. Bolja higijena, napredak medicine, korištenje antibiotika, vakcina i lijekova protiv upala smanjili su opterećenje organizma. Tjelesna temperatura, kao odgovor na smanjeno prisustvo infekcija, s vremenom se prilagodila.
Na rezultate mjerenja utiču i brojne okolnosti. Razlika se javlja u zavisnosti od metode – mjerenje u rektumu daje najpouzdanije vrijednosti, dok mjerenje ispod pazuha obično pokazuje niže rezultate. Temperatura varira i tokom dana, pa je ujutro niža, a uveče viša. Na nju mogu uticati i vanjski faktori poput hladnoće ili toplote, kao i hrana i piće konzumirani prije mjerenja. Sve ovo potvrđuje da tjelesna temperatura nije statična, već dinamičan pokazatelj zdravstvenog stanja.
- Mnogi domaći ljekari naglašavaju važnost individualnog pristupa. Na primjer, jedan specijalista interne medicine izjavio je da kod nekoga 37,2 °C može biti potpuno normalno, dok kod druge osobe isto može biti znak upozorenja. Ovakvi primjeri pokazuju da je potrebno posmatrati širu sliku, a ne se slijepo oslanjati na jedan broj.
Naučnici se sve češće slažu da je čovječanstvo u prosjeku „ohladilo“. Hronične infekcije i upalne bolesti, koje su nekada bile stalno prisutne, danas su daleko rjeđe zahvaljujući savremenim metodama prevencije i liječenja. Bolja oralna higijena, dostupnost lijekova i redovni pregledi doprinijeli su tome da tijelo više ne mora stalno da funkcioniše pod povišenom temperaturom. Epidemiolozi ističu da je upravo smanjena izloženost infekcijama dovela do opšteg pada prosječne tjelesne temperature.
- Ipak, ostaje pitanje da li bi medicinski standardi trebalo da se mijenjaju. Ako je današnji prosjek 36,6 °C, onda bi i pragovi za otkrivanje bolesti trebalo da budu prilagođeni. To znači da bi ono što se nekada smatralo bezopasnim danas moglo biti jasan znak početka infekcije. Na primjer, 37,5 °C danas može biti signal ljekarima da obrate pažnju, dok je nekada ta vrijednost bila granica tolerancije.
Veliku ulogu ima i edukacija građana. Ljudi bi trebalo da koriste moderne termometre, da poštuju uputstva i da mjere temperaturu u istim uslovima kako bi rezultati bili pouzdani. Osim toga, neophodno je naglasiti da se brojka nikada ne posmatra sama za sebe, već uvijek u kombinaciji sa simptomima poput umora, zimice ili bolova. Tek tada ona daje pravu sliku zdravstvenog stanja.
Pedijatri često ističu da roditelji nepotrebno paniče kada temperatura djeteta pređe 37 °C, iako to ne mora značiti bolest. Širenje informacija o stvarnim granicama i varijacijama tjelesne temperature može spriječiti nepotrebnu zabrinutost i rasteretiti zdravstveni sistem.
Ova tema, međutim, nije značajna samo za medicinu, već i za društvo u cjelini. Ako se prihvati da je 36,6 °C nova normalna vrijednost, onda će i buduće generacije odrastati sa drugačijom predstavom o zdravlju, baš kao što je nekada Vunderlihova studija oblikovala medicinsku praksu i shvatanje bolesti.
- U suštini, ljudsko tijelo se prilagodilo savremenom dobu. Napredak civilizacije, bolja higijena i zdraviji način života promijenili su standarde. Stari prag od 37 stepeni, iako i dalje snažno prisutan u našoj svijesti, sve manje odgovara današnjim realnostima. Prihvatanje prosječne temperature od 36,6 °C ne znači odbacivanje tradicije, već usklađivanje sa novim saznanjima.
Zdravstveni stručnjaci naglašavaju da je najvažnije posmatrati temperaturu u širem kontekstu i uzeti u obzir individualne razlike. Samo praćenjem simptoma i korištenjem savremenih metoda moguće je dobiti pravu sliku zdravlja. Brojke same po sebi ne govore mnogo, ali u kombinaciji sa iskustvom i medicinskim znanjem postaju dragocjeni pokazatelj. Rasprava o tome gdje je granica normalnog samo potvrđuje da današnje razumijevanje ljudskog tijela zahtijeva više nijansi nego ikada prije.