Borba s viškom kilograma često zna biti iscrpljujuća. Doktorica Ana Belosova stručnjakinja za zdravu ishranu upozorava da preskakanje večernjih obroka može imati više štete nego koristi.
Ako ste se veći dio svog života mučili s viškom kilograma, sigurno ste se naslušali svakakvih savjeta – od baka, majki, komšinica, pa čak i onih koji su „na dijeti“ a jedva da znaju šta je pravi obrok. Jedan od najčešćih savjeta koji kruži godinama jeste onaj da večeru treba preskočiti. Često se kaže: „Doručkuj kao kralj, ručaj kao princ, a večeru ostavi neprijatelju.“ Po toj logici, ako zadnji zalogaj stavite u usta oko šest sati navečer, svaka masna naslaga će navodno nestati kao rukom odnesena. No, koliko god ovo pravilo bilo rašireno i navodno „provjereno“, postavlja se pitanje – da li je zaista tako jednostavno i, što je još važnije, da li je zdravo?
Na to pitanje odgovara dr Ana Belosova, poznata ruska doktorka i specijalistkinja za zdravu ishranu. Ona kaže da ideja o preskakanju večere, iako može imati kratkoročne rezultate kod mršavljenja, zapravo nije dobra za organizam – naročito ne ako je cilj dugoročno zdravlje, a ne samo broj na vagi.
- Naime, ako posljednji obrok pojedete u 18 sati, a sledeći tek ujutro oko 6 ili 7 sati, vaše tijelo ostaje bez hrane punih 12 ili čak više sati. Možda mislite da je to dobro jer „sagorijeva masnoće“, ali stvari nisu baš tako jednostavne. Tijelo, dok vi spavate, ne miruje – organi rade, mozak je aktivan, a ćelijama je potrebna energija. Primarni izvor te energije je glukoza, odnosno šećer iz krvi. Kad dugo ne jedemo, šećer u krvi prvo opadne, pa tijelo pokušava da ga kompenzuje, a te nagle promjene mogu da izazovu razne smetnje.
Doktorka Belosova objašnjava da ovakve promjene šećera u krvi mogu u početku da izazovu promjene raspoloženja – nervozu, razdražljivost, umor, pa čak i glavobolju. Ako se ovakav način ishrane praktikuje duže vrijeme, može dovesti do ozbiljnih poremećaja u radu pojedinih organa. Mozak, na primjer, kao glavni potrošač energije, posebno je osjetljiv na ove oscilacije. Dugotrajno „gladovanje krvi“, kako ona to naziva, može čak ostaviti posljedice na kognitivne funkcije, pamćenje i opštu vitalnost.
Zato, iako vam se možda čini da izbjegavanjem večere ubrzavate mršavljenje, zapravo možete usporiti rad svog metabolizma i dugoročno više štetiti nego koristiti.
Nutricionistica savjetuje da se ne treba slijepo držati tog starog pravila „poslije šest se ne jede“. Ako ste gladni uvečer, to je signal vašeg tijela da mu treba gorivo. Međutim, ono što je ključno jeste šta jedete, a ne samo kada.
- „Ako vam je posljednji obrok bio u 18 sati, a doručak tek ujutro – to je i dalje post od 12 sati, i više nego dovoljno za organizam. Nema potrebe za dodatnim mučenjem. Važno je samo da večernji obrok bude lagan i lako probavljiv,“ ističe doktorka Belosova.
Idealni večernji obroci, prema njenim riječima, uključuju laganu, niskokaloričnu hranu. Primjerice, svježi sir sobne temperature, par kašika kuhanog povrća, malo jogurta s kiselinom manjom od 2,8%, komadić kuhane piletine ili ribe – sve su to dobre opcije. Ključ je u tome da obrok bude bogat proteinima, siromašan ugljenim hidratima i ne previše začinjen ili masan. Na taj način ne opterećujete probavni sistem, a tijelo ima dovoljno energije da obavi sve regenerativne procese tokom noći.
U konačnici, put do zdravlja i idealne težine nije u izgladnjivanju, nego u pametnom i uravnoteženom pristupu ishrani. Preskakanje obroka, posebno večere, može izazvati više štete nego koristi – naročito ako imate problema sa šećerom, hormonima ili mentalnim zdravljem. Slijedite ritam svog tijela, slušajte njegove potrebe i birajte obroke mudro. Večera nije neprijatelj – neprijatelj je neznanje, mitovi i pretjerivanje.