Vera Ivković ostavila je u amanet pozamašnu zbirku pjesama, među kojima su i zapaženi hitovi Šuška se šuška i Dragane moj.Vera je bila i dio renomirane grupe Đerdan. Publika se rado prisjećala njezina osebujnog osmijeha i hrapavog glasa; no život su joj obilježile brojne tragedije.Maja, njezina kći, podlegla je lupusu u dobi od 27 godina, stanju koje joj je dijagnosticirano sa samo 15 godina. Kako napominje Lepa i Srećna, njen sin Vladimir ispričao je kakvu su mukotrpnu bitku vodili. Bolest je u konačnici uzela danak na njenom zdravlju.
Maja je rano oboljela, a unatoč neumoljivoj potrazi za pomoći njezinih roditelja, bolest je ostala neizlječiva, što je dovelo do njezine prerane smrti u dvadeset i sedmoj godini. Gubitak je duboko utjecao na njezinu majku, a nedugo nakon toga preminuo je i njezin otac, prema riječima sina, koji je bio glavni njegovatelj svoje majke otkako je počela njezina bolest.
- Na Verino zdravlje teško je utjecala smrt supruga Danila 2002. i kćeri Maje 2006. Nakon dva moždana udara primljena je u Dom za starije i nemoćne u Rumi, gdje je i preminula 2012. Danilo, njezin unuk po imenu u čast svog djeda, prihvatio je obiteljskI
Maja se borila s lupusom, a moja veza s njom nije bila toliko jaka zbog rijetkih posjeta uzrokovanih njezinom bolešću. Osjećao sam bližu vezu s bakom i djedom, po kojima sam dobio ime. Prvi je umro moj djed, a nakon njega i Maja. Njena smrt je duboko pogodila sve, a posebno je teško pala moja baka, a nakon nekoliko godina i ona preminula. Nakon dva pretrpljena moždana udara, odlučili smo da je smjestimo u Dom za stare u Rumi”, rekao je Danilo, Verin unuk.
- Krajem 1890-ih povukla se iz medija kako bi se usredotočila na svoju obitelj, nakon čega se suočila sa značajnim poteškoćama u osobnom životu.Ivković je, navodi Wikipedia, prekinula karijeru zbog tragedija koje su zadesile njezinu obitelj, točnije smrti supruga 2002. i smrti kćeri 2006. godine.Nakon brojnih muka, pjevačica se razboljela i preminula 10. ožujka 2012. u Domu za stare u Rumi.
BONUS TEKST:
Bundeve su jedan od najpoznatijih i najvoljenijih plodova koji se povezuje sa jeseni, ali takođe imaju dugu istoriju u kulinarstvu i medicini. Evo nekoliko zanimljivosti o bundevama:Poreklo: Bundeve potiču iz Amerike, a prvi dokazi o njihovom uzgoju potiču iz pre-historijskih vremena, pre više od 10.000 godina. Domovina bundeve je Meksiko, odakle se proširila u ostatak sveta.
Raznovrsnost vrsta: Postoji mnogo različitih vrsta bundeva, od sitnih ukrasnih bundeva, do velikih jestivih vrsta poput butternut i squash. Svaka vrsta ima specifičan oblik, boju i teksturu, a neki plodovi mogu dostići i do 90 kilograma težine, poput popularnih “gigantskih” bundeva koje se koriste na takmičenjima.
Nutritivna vrednost: Bundeve su bogate vitaminima A i C, vlaknima i antioksidansima. Sadrže beta-karoten, koji se u organizmu pretvara u vitamin A, važan za zdravlje očiju i imunitet. Takođe su odličan izvor kalijuma, koji pomaže u održavanju ravnoteže elektrolita i zdravlju srca.
Seme bundeve: Seme bundeve je izuzetno hranljivo. Bogato je mastima, proteina, vlaknima, magnezijumom, cinkom i omega-3 masnim kiselinama. Seme bundeve je odličan međuobrok, a takođe se koristi i za pripremu ulja.Upotreba u kulinarstvu: Bundeve su vrlo svestrane u kuhinji. Mogu se koristiti za pripremu supa, pita, bundeva pire, pečenje, pa čak i za pravljenje bundeve u prahu. Popularne su u mnogim vrstama jela, i to ne samo u desertima, već i u slanim jelima.
