“Nalazi vam mogu biti idealni, ali ako ovo imate, to vam znači infarkt i smrt”: Tvrdi dr Solaković

Podeli objavu

Kardiovaskularni hirurg dr Emir Solaković upozorava da iza dobrih nalaza često vrebaju tihi, skriveni uzroci srčanih oboljenja koje većina ljudi ignoriše  sve dok ne bude kasno.

Poznati kardiovaskularni hirurg dr Emir Solaković, stručnjak sa višedecenijskim iskustvom u oblasti srčanih i vaskularnih bolesti, upozorio je da laboratorijski nalazi koje najčešće dobijamo na rutinskim pregledima ne pružaju potpunu sliku zdravstvenog stanja, naročito kada je u pitanju rizik od srčanih i moždanih udara. U intervjuu za Hayat.ba, doktor je istakao ključnu ulogu upalnih markera u dijagnostici i prevenciji bolesti krvnih sudova, posebno se osvrnuvši na značaj CRP-a (C-reaktivnog proteina) i fibrinogena.
Infekcija – tihi okidač za srčana oboljenja

„Mnogi pacijenti misle da je srčani ili moždani udar isključivo posledica masne hrane ili nedostatka fizičke aktivnosti, ali to je samo deo priče“, kaže dr Solaković. Infekcije u telu, čak i one koje ne daju vidljive simptome, mogu igrati presudnu ulogu u razvoju kardiovaskularnih bolesti.

Kada se u organizmu javi infekcija, posebno hronična, dolazi do oštećenja unutrašnjeg zida krvnog suda. „Unutrašnji sloj arterije – endotel – može se zapaliti. Ta upala stvara mikroskopska oštećenja na zidu krvnog suda. Kroz ta oštećenja prolaze elementi krvi poput eritrocita, trombocita i leukocita, koji se ‘lepe’ na oštećeno mesto. Time počinje proces nakupljanja naslaga – odnosno arterioskleroze, koja postepeno sužava arterije i povećava rizik od infarkta i moždanog udara.“
Zašto je CRP važniji nego što mislite?

Dr Solaković naglašava da jedan od najpouzdanijih pokazatelja upale u telu nije uvek ono što pacijenti najčešće proveravaju – sedimentacija i leukociti – već CRP (C-reaktivni protein).

„Kada uzimate laboratorijske nalaze, ne zaboravite da zamolite lekara da vam izmeri i CRP. To je pokazatelj da li postoji tiha, hronična upala u organizmu – čak i kada se osećate relativno dobro“, ističe on. Normalne vrednosti CRP-a su do 5 mg/L, a sve iznad toga ukazuje na upalne procese u telu.

„CRP je danas u medicini prihvaćen kao jednako važan faktor rizika kao i ‘loš’ holesterol (LDL). Ako imate povišen CRP i uzimate terapiju, a vrednosti se ne spuštaju – to je znak da terapija nije adekvatna. Međutim, ako se nakon tri dana od početka lečenja vrednosti CRP-a počnu smanjivati, to je znak da organizmu pomažete na pravi način.“
Fibrinogen – nevidljivi ‘zgušnjivač’ krvi

Drugi važan marker koji mnogi pacijenti zanemaruju je fibrinogen, protein koji igra ključnu ulogu u zgrušavanju krvi. „Fibrinogen prelazi u fine niti koje učestvuju u formiranju krvnih ugrušaka. Kada su njegove vrednosti povišene, krv postaje gušća, sporija, sklonija stvaranju tromba i začepljenju arterija.“

Faktori koji direktno utiču na povećanje fibrinogena uključuju:

  • Gojaznost
  • Pušenje
  • Stres
  • Povišen krvni pritisak (hipertenzija)

Fizička neaktivnost

„Nažalost, iako pacijent ima sve druge parametre u granicama normale – holesterol, šećer, pritisak – ako su CRP i fibrinogen povišeni, rizik od naglog zastoja srca, infarkta ili moždanog udara može i dalje biti ozbiljan“, upozorava dr Solaković.
Zašto je prevencija važnija od reakcije

Ono što dr Solaković poručuje jeste da ne treba čekati na ozbiljne simptome da bismo reagovali. Preventivni pregledi, prošireni laboratorijski testovi, i redovno praćenje upalnih markera mogu pomoći da se na vreme uoče skriveni faktori rizika.

„Zanemarivanje ovih pokazatelja znači da gledamo samo ono što želimo da vidimo, a ne ono što nam telo zaista poručuje“, kaže on. Moderna medicina nudi alate da mnogo ranije prepoznamo potencijalnu opasnost, ali da bismo ih koristili, moramo se informisati i aktivno brinuti o svom zdravlju.


Zaključak: Znanje je najjači lek

Kada govorimo o kardiovaskularnom zdravlju, nema mesta za površne procene i nagađanja. CRP i fibrinogen nisu samo brojevi na papiru – oni su upozorenja koje ne smemo ignorisati. A najvažniji zadatak svakog od nas jeste da svoje zdravlje stavimo na prvo mesto – ne tek kada se pojave bolovi, već mnogo ranije, kroz redovnu prevenciju i svesno donošenje zdravih odluka.

Slične objave

Priča o hrabrosti, ljubavi i nasleđu

U svakoj porodici postoji “onaj jak”. Ne zato što je najglasniji ili traži pažnju, već zato što nosi teret koji drugi ne žele da podnesu. U mojoj porodici, biti “jak” značilo je da sam često dobijala manje pohvala i podrške, a očekivalo se da dajem više — više rada, više brige, više osmeha. Dok je […]

Ljubav bez garancija i lekcija koju nisam 0čekivala

Od njegove pete godine odgajam svog pastorka, Oskara. Tada je bio tih dečak sa prevelikim rancem i premalo reči, tek nakon gubitka svoje majke. Nikada nisam pokušavala da je zamenim. Poštovala sam njeno sećanje — spremala njena omiljena jela na njen rođendan, ostavljala fotografije u Oskarovoj sobi i vodila računa da zna da je potpuno […]

Čim je moj muž čuo vijest,problijedio je,postao je jako nervozan…

U današnjem članku donosimo priču koja je duboko potresla svakodnevicu jednog para, otkrivajući koliko jedan tren može promijeniti tok života. Riječ je o emotivnom preokretu koji je unio nemir, nesigurnost i tiha pitanja u brak za koji se činilo da čvrsto stoji na nogama. Sve je počelo jednom naizgled običnom jutru. Njen suprug, čovjek poznat […]

Prerušio sam se u beskućnika, a prišao mi je onaj ko ima najmanje

Ljudi u zadnje vrijeme vole da rade kojekakve “društvene eksperimente” gdje se preruše u bespomoćnu i siromašnu osobu da snime reakcije drugih. Danas otkrivamo šta je doživio čovjek koji se obukao kao beskućnik. Tog jutra, obukao sam poderani kaput koji mi je prekrivao lice i sjeo na hladan pločnik kako bih naučio nešto što me […]

Da li je vreme za redefinisanje tradicije prezimena u braku?

Promena prezimena je jedno od nasleđa patrijarhalnog društva, koje gotovo uopšte i ne preispitujemo. Obično do momenta kada same treba da razmislimo o tome, jer se nalazimo pred stupanjem u brak. Ovaj običaj je duboko ukorenjen u tradiciji mnogih kultura, u kojima žena udajom prelazi u muževljevu kuću i porodicu. Nošenje njegovog prezimena je zvanična... Read more »

Starac mi je rekao nešto što nisam mogao zaboraviti

Naše društvo sve više demonizira starije ljude jer čim prestanu raditi, svi ih kritikuju da su samo teret, ali ne smijemo zaboraviti da su stari ljudi zapravo izvor znanja i mudrosti u našem društvu. Autobus je bio pun, putnici umorni, a svaki pojedinac imao je svoj svijet. Međutim, stariji čovjek koji je ušao u autobus […]
- Advertisement -