Mozak, kao jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu, vrlo je osjetljiv na promjene u dotoku kisika. Svaka smanjenja ili prekidi u opskrbi kisikom mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje. Kada dođe do smanjenja dotoka kisika u mozak, može doći do trenutne reakcije tijela koja uzrokuje gubitak svijesti. Takvi poremećaji mogu trajati svega nekoliko sekundi, ali u nekim slučajevima mogu potrajati i do nekoliko minuta, što može uzrokovati ozbiljna oštećenja mozga.
Kao što je pojasnio dr. Goran Popović, kardiolog koji se specijalizirao za bolesti srca, znakovi koji ukazuju na to da srce možda ne radi kako bi trebalo mogu biti vrlo očiti i uključuju bol u prsima, osjećaj gušenja, te lupanje srca. Dr. Popović je gostujući u emisiji “Uranki” na K1 televiziji detaljno objasnio kada je potrebno obaviti kardiološki pregled, koji simptomi ukazuju na moguću tahikardiju (ubrzani rad srca), te kako tahikardija može biti uzrokovana različitim zdravstvenim stanjima, uključujući i one koji mogu dovesti do ozbiljnijih problema poput moždanog udara.
- Dr. Popović je napomenuo da je zatajenje srca najčešći problem s kojim se ljudi susreću, a palpitacije i osjećaj preskakanja srca u mnogim slučajevima nisu razlog za paniku. Iako ovi simptomi mogu zvučati zastrašujuće, često su potpuno benigni i povezani su s privremenim poremećajem u radu srca koji ne nužno ukazuje na ozbiljan zdravstveni problem. On također ističe da je važno razumjeti da srce, unatoč povremenim “preskakanjima”, obično dobro funkcionira, iako je osjećaj preskakanja otkucaja srca vrlo uznemirujuć. Razlozi za to mogu biti brojni, a iskustvo ovog poremećaja se kod ljudi može značajno razlikovati ovisno o vrsti aritmije koja je prisutna.
“Za neke ljude, srce može djelovati kao da ‘staje’ ili ‘titra’, dok drugi mogu osjetiti vrtoglavicu, nesvjesticu, pa čak i pad krvnog tlaka, što može uzrokovati gubitak svijesti. U nekim situacijama, krvni tlak ostaje stabilan, što znači da je srce možda nakratko prestalo s radom, ali se kasnije stabilizira”, pojasnio je dr. Popović. Takav scenarij može biti dramatičan i izazvati snažan stres, kako za osobu koja doživljava ove simptome, tako i za one oko nje.
“Prekid dotoka kisika u mozak može izazvati ozbiljan gubitak svijesti. Iako ovaj poremećaj obično traje vrlo kratko – svega pola minute – može imati dugoročne posljedice, jer mozak ne može normalno funkcionirati bez opskrbe kisikom”, upozorava dr. Popović. Ovisno o trajanju prekida, to može dovesti do ozbiljnih oštećenja mozga, posebno ako dotok kisika nije obnovljen na vrijeme.
- S obzirom na ozbiljnost situacije, dr. Popović je savjetovao da bi najvažniji korak u takvim trenucima trebao biti ostati smiren i održati bistru glavu. U situacijama kada osoba osjeća da nešto nije u redu, preporučuje se da se odmah sjedne, čime se smanjuje rizik od pada i ozljeda. Ovisno o težini simptoma, hitna medicinska pomoć bi trebala biti pozvana odmah, jer svaki incident ove prirode može imati ozbiljne posljedice, uključujući i dugoročno oštećenje mozga ako srce prestane s radom na duže vrijeme.
Dr. Popović je također pojasnio kako tahikardija, koja podrazumijeva ubrzani rad srca, može izazvati osjećaj kao da će srce “iskočiti” iz prsnog koša. Ovo stanje se često pogoršava pod stresom ili tjeskobom, jer adrenalinske reakcije samo dodatno ubrzavaju rad srca. U takvim situacijama, duboko disanje nekoliko puta može pomoći u smanjenju srčanog ritma i smirivanju tijela. No, važno je naglasiti da tahikardija može imati različite uzroke, a ne samo one povezane sa stresom ili anksioznošću.
Srce je jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu.Srce se nalazi u sredini prsnog koša, blizu lijeve strane, i ima veličinu približno stisnute šake.
Ponekad, ubrzani otkucaji srca mogu biti povezani s problemima u autonomnim živčanim centrima koji kontroliraju rad srca. Ovo se često događa kod ljudi koji brzo konzumiraju obroke, uzimaju velike zalogaje hrane, ili se bore s prejedanjem, što može izazvati poremećaj u radu srca. Osim toga, ljudi koji pate od hernije dijafragme mogu također doživjeti slične simptome, osobito ako legnu odmah nakon obroka. Ovaj problem nije izravno vezan uz kardiologiju, već spada u područje gastroenterologije, jer probavni problemi mogu utjecati na rad srca.
Kao što dr. Popović ističe, ubrzani i nepravilni otkucaji srca mogu ukazivati na aritmiju, što znači da srčane komore i pretklijetke ne rade u potpunosti usklađeno, što može narušiti cirkulaciju krvi. U takvim situacijama, ljudi mogu osjetiti malaksalost, slabost, nedostatak daha i umor, što zahtijeva hitnu dijagnozu i odgovarajuće liječenje. Iako nisu svi oblici tahikardije povezani sa stresom, ovaj poremećaj može biti znak i drugih ozbiljnih zdravstvenih problema.
Dr. Popović također upozorava da tahikardija može nastati uslijed drugih stanja poput povišene tjelesne temperature, anemije, pa čak i bolesti štitnjače. U takvim slučajevima, tahikardija nije sama bolest, već njezina posljedica. Virusne infekcije, poput prehlade, također mogu uzrokovati povećanje otkucaja srca, a sve ove promjene u tijelu mogu biti znakovi drugih zdravstvenih problema.
Za osobe koje doživljavaju dugotrajnu vrtoglavicu i nesvjesticu zbog nepravilnosti u radu srca, poput produženih intervala između otkucaja ili usporenog rada srca, postoji mogućnost da mozak ne prima dovoljno kisika. Ako osoba također ima povišene razine kolesterola u krvnim žilama, rizik od oštećenja mozga raste, što može dovesti do ishemije i drugih ozbiljnih zdravstvenih posljedica. Zbog toga je važno redovito pratiti zdravlje srca i konzultirati se s liječnikom kad god osjetite neuobičajene simptome.
