Svima nama poznatija kao Baba Vanga jedan dio iz njenog života o kojem se slabo pričalo je ljubavni život.Kao djevojčica od 15 godina se zaljubila i zaklela na vječnu ljubav ali zbog porodičnih odnosa ta veza je prekinuta.
Sudbina Vangelije Pandeve Gušterove, poznatije kao Baba Vanga, obavijena je velom misterije, ali pored njenih proročanstava i neobjašnjivih sposobnosti, postoji i jedan dio života o kojem se malo govori – njen emotivni put. Kao djevojčica od svega petnaest godina, u internatu je doživjela prvu i iskrenu ljubav. Tada se zaljubila u mladića iz ugledne porodice, a njih dvoje su se zakleli na vječnu odanost. Ipak, splet okolnosti i borba za porodično nasljedstvo razorili su njihove planove o zajedničkoj budućnosti. Umjesto sreće, Vanga je završila u braku sa čovjekom kojeg nije voljela, pored kojeg je provela dvadeset godina, a sve to vrijeme njen komšija bio je tiho i strastveno zaljubljen u nju.
- Njeno ime kao da joj je unaprijed odredilo put. Vangelija je rođena 31. januara 1911. godine u siromašnoj bugarskoj porodici. Bila je toliko slaba po rođenju da su roditelji sumnjali da će preživjeti, pa joj nisu odmah dali ime. Tek kada je zaplakala, nakon dva mjeseca, krstili su je i nazvali Vangelija, što znači „nosilac dobrih vijesti“. Međutim, djetinjstvo joj nije bilo obasjano srećom. Sa tri godine ostala je bez majke, a kasnije, kada se otac ponovo oženio, počela su teška iskušenja. Živeći sa maćehom, preuzela je sve poslove u domaćinstvu: prala je, čistila, čuvala djecu i trudila se da troši što manje hrane, kako bi smanjila izdatke. Ipak, maćeha je bila surova, pa su uvrede i kazne postali dio njene svakodnevice.
Još tada su se mogle primijetiti neobične osobine male Vange. Njena omiljena igra bila je da sakrije igračku, zatim zatvorenih očiju pokuša da je pronađe oslanjajući se samo na dodir. Rođaci su to smatrali zabrinjavajućim, ali zabrane nisu pomagale. Sve je poprimilo dramatičan obrt kada je sa dvanaest godina izgubila vid. Prema njenim riječima, snažan vjetar ju je podigao i bacio daleko, a pijesak u očima trajno joj je oduzeo sposobnost gledanja. Operacija nije bila moguća jer porodica nije imala novca. Kasnije su novinari osporili tu verziju, navodeći i strašniju teoriju – da je djevojčica bila žrtva nasilja, što bi objasnilo i njenu kasniju neplodnost. Kako god bilo, istina je ostala skrivena.
Uprkos patnjama, maćeha je uspjela ubijediti njenog oca da je sa petnaest godina pošalje u internat za slijepu djecu u Srbiji. Tamo je Vanga prvi put osjetila iskrene emocije. Učila je matematiku, razvijala kreativne vještine, a posebno se isticala pjevanjem i sviranjem klavira. Njena pjesma privukla je pažnju mladića po imenu Dimitar, koji je ubrzo postao njen najveći oslonac i ljubav. Njihova osjećanja rasla su iz dana u dan, a među učenicima su već kružile priče o skorom vjenčanju. Međutim, porodične intrige uništile su njihove planove. Dimitar je izgubio nasljedstvo, a zajedno sa tim i mogućnost da ostvari zamišljenu budućnost. Iako je Vanga bila odlučna da ostane uz njega, sudbina se umiješala. Kada je njen otac došao po nju, pokušali su pobjeći, ali su ubrzo vraćeni. Tako se njihov san završio, a oproštaj nisu ni imali.
- Kasnije se Vangelija udala za drugog čovjeka, Dimitra Gušterova, sa kojim je provela dvadeset godina. Njihov brak započeo je neobičnim okolnostima – prema jednoj verziji, sreli su se na njenoj seansi, a prema drugoj, ispred crkve gdje mu je prorekla budućnost. Iako je brak izgledao skladno, u stvarnosti je bio lišen prave ljubavi i topline. Poštovanje je postojalo, ali nježnosti nije bilo. Nakon rata njihov odnos se dodatno pogoršao. Dimitar je postao sklon alkoholu i na kraju preminuo od ciroze jetre 1962. godine. Vanga je sve do kraja života žalila za njim, iako je taj brak bio više zasnovan na dužnosti nego na osjećanjima.
Njenu emotivnu priču dodatno je zakomplikovao komšija Ivan Blagoj, koji je godinama bio potajno zaljubljen u nju. Kako bi bio bliže Vangi, zaposlio se kao čuvar u njenoj kući. Ipak, njegova opsesija prerasla je u psihički poremećaj koji ga je odveo do tragičnog kraja – izvršio je samoubistvo. Taj događaj ostavio je dubok trag i dodatno obojio život proročice tugom.
Iako nije mogla imati biološku djecu, Vanga nije odustala od želje da bude majka. Usvojila je djevojčicu Violetu, a kasnije i dječaka kojem je predviđena smrt, ali je on preživio i odrastao uz nju. Dala mu je ime Dimitar, po svom mužu. Time je na simboličan način zatvorila krug između svoje mladalačke ljubavi, nesretnog braka i neugasle čežnje za porodicom.
Život Baba Vange pokazuje koliko se iza lika vidovnjakinje krila obična žena – osjetljiva, željna ljubavi i topline. Njene vizije i proročanstva učinile su je slavnom, ali priča o njenom srcu otkriva drugu stranu: borbu sa gubitkom, neostvarenom srećom i težnjom da, uprkos svemu, pruži ljubav onima kojima je bila potrebna. Upravo ta ljudska dimenzija čini da njena sudbina i dalje intrigira i nadahnjuje.