U samo dvanaest dana, kombinacija lana i vode daje izvanredne rezultate; da su žene priznale njegove dobrobiti, nedvojbeno bi ga uključile u svoju svakodnevnu praksu. Znate li za kućni lijek koji može promijeniti vaš izgled u samo 12 dana Ako imate problema s borama, preporučljivo je započeti ovaj tretman što je prije moguće.
- Sjemenke lana posjeduju vitalne elemente koji svojim regenerativnim svojstvima pomažu u jačanju potkožnog tkiva, revitalizaciji masnih stanica i vraćanju mladenačkog izgleda regiji lica. Ovo je osobito korisno za nježnu kožu oko očiju, koja predstavlja najtanji sloj epiderme i najosjetljivija je na stvaranje bora. Za pripremu pomiješajte jednu žlicu lanenog sjemena s jednom trećinom šalice kipuće vode u posudi.
Lagano miješajte sastojke nekoliko minuta, zatim pokrijte zdjelu ručnikom i ostavite smjesu da odstoji preko noći. Navečer nastavite s filtriranjem smjese kako biste dobili želatinastu tekućinu koja uključuje sjemenke lana. Upotrijebite tupfer za uho da nanesete ovu otopinu lanenog sjemena na lice i vrat koji su temeljito očišćeni.
- Nema razloga za brigu što se tiče područja oko očiju, jer se otopina tamo može nanijeti s punom sigurnošću. Nakon što se maska osuši na licu, potrebno ju je ponovno nanijeti. Ovaj postupak treba ponoviti ukupno pet puta. Efekti maske od sjemenki lana su sljedeći: –Poboljšava definiciju kontura lica dok istovremeno učvršćuje i zateže kožu –
Smanjuje vidljivost proširenih pora – Pruža hidrataciju koži – Djeluje kao piling za kožu – Smanjuje prekomjerno stvaranje masnoće kod osoba s masnom kožom – Pomaže u prevenciji akni i pomaže u uklanjanju mrlja – Smanjuje pojavu bora i fine bore na licu, zahvaljujući svojstvima koja učinkovito ublažavaju proces starenja.
BONUS TEKST:
Smokve, plodovi smokvinog drveta, od davnina su smatrane simbolima plodnosti i obilja. Njihov bogat okus, nutritivna vrednost i kulturni značaj čine ih ne samo važnim sastojkom u ishrani, već i predmetom brojnih legendi i mitova. U ovom eseju, osvrnuću se na istoriju, nutritivne vrednosti i kulturni značaj smokava, ističući njihovu važnost u životu ljudi kroz vekove.
Istorija i poreklo smokava
Smokve potiču iz Azije, tačnije iz regije Bliskog istoka i jugozapadne Azije. Poznate su još od najranijih civilizacija, a već su bile prisutne u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Rimljani su ih smatrali afrodizijakom, a u Egiptu su se koristile u medicinske svrhe. Zanimljivo je da su smokve spomenute u Bibliji, a u mnogim religijskim i filozofskim tradicijama smokve su bile simbol života, mudrosti i duhovnog prosvetljenja. Na primer, budistički tekstovi kažu da je Buda postigao prosvetljenje sedeći pod smokvinim drvetom.
Nutritivne vrednosti smokava
Smokve su izuzetno hranljive, bogate vlaknima, vitaminima i mineralima. Sadrže visok nivo prirodnih šećera, što im daje sladak okus, ali i značajnu količinu kalijuma, koji je ključan za zdravlje srca i krvnih sudova. Takođe su dobar izvor vitamina K, koji je važan za zdravlje kostiju, i vitamina B6, koji igra ulogu u funkciji mozga i imunitetu.
Jedan od najvažnijih aspekata smokava je njihov visoki sadržaj vlakana. Samo pet smokvi srednje veličine može pružiti oko 20% dnevne preporučene količine vlakana, što pomaže u poboljšanju probave i snižavanju holesterola. Osim toga, smokve sadrže antioksidante koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjuju rizik od hroničnih bolesti.
Kulturni značaj smokava
Kroz istoriju, smokve su imale duboko ukorenjeno značenje u različitim kulturama. U Grčkoj, na primer, smokva je bila sveta biljka, često povezivana sa boginjom Demetrom, boginjom plodnosti i žetve. U Indiji, smokve su simbolizovale plodnost i bogatstvo, a njihova drveta često su bila posvećena bogovima. Smatra se da su smokve bile prvi plodovi koje su ljudi počeli da uzgajaju, zbog njihove sposobnosti da brzo rastu i bore se protiv suše.
Danas smokve nastavljaju da imaju poseban značaj u mnogim kulturama. U mediteranskoj kuhinji, smokve se koriste u različitim jelima, od salata do dezerta, ali su također i omiljeni sastojak u sušenoj formi, koja čuva sve njihove nutritivne vrednosti. U brojnim regijama, smokve su neizostavan deo tradicionalnih jela i svuda se smatraju “superhranom” zbog svojih zdravstvenih benefita.
