Kome će pripasti uloga poglavara Rimokatoličke crkve? Ovo su kandidati za novog papu, među njima i Mađar (FOTO)

Podeli objavu

U današnjem članku, razmotrićemo događaje koji su usledili nakon smrti pape Franje, koji je preminuo u 89. godini života.

Nakon njegove smrti, Vatikan je sazvao papsku konklavu, ceremoniju od izuzetnog značaja za Rimokatoličku crkvu, koja označava početak procesa izbora novog poglavara crkve. Ovaj svečani proces uvek izaziva veliku pažnju i iščekivanje među vernicima širom sveta, jer se svaka konklava prati sa velikim interesovanjem, ne samo zbog religijskog, već i političkog i društvenog uticaja koji novi papa može imati.

  • Konklava okuplja Koledž kardinala, a pravo glasa imaju samo oni kardinali koji su mlađi od 80 godina. Trenutno, 138 kardinala imaju pravo glasa, dok ukupan broj kardinala u Crkvi iznosi 252. Prema pravilima usvojenim 22. januara 2025. godine, glasanje se održava u Sikstinskoj kapeli, pod strogo kontrolisanim uslovima i visokim stepenom diskrecije. Tokom svakog dana, kardinali glasaju u četiri kruga, sve dok se ne postigne potrebna dvotrećinska većina koja je neophodna za izbor novog pape.

Očekivanja su velika, a među kardinalima se već pojavljuju imena koja se smatraju potencijalnim naslednicima pape Franje. Svaki od kandidata nosi jedinstveni duhovni profil, biografiju i pristup vođenju Crkve, što može značajno uticati na njen budući pravac. Jedan od najozbiljnijih kandidata jeste Pjetro Parolin, trenutni državni sekretar Vatikana, koji se ističe kao umjereni i diplomatski lider. Parolin je poznat po tome što nije naklonjen ni krajnje liberalnim ni konzervativnim stavovima, a njegove izjave o međunarodnim sukobima i nužnosti za pravdom pri rešavanju konflikata ukazuju na ozbiljan politički i moralni pristup. Ako bude izabran, njegov pontifikat bi mogao oblikovati budućnost Crkve s fokusom na diplomatske i socijalne aspekte globalnih izazova.

Drugi kandidat koji se ističe je Peter Erdo, 72-godišnji kardinal iz Mađarske. Erdo je poznat po svojim konzervativnim stavovima i dubokoj posvećenosti tradicionalnim vrednostima. Njegov otpor prema liberalnijim pristupima Crkve, posebno u vezi sa razvedenim katolicima, stavlja ga u rang tradicionalista. Njegovo teološko znanje i duboka vera čine ga cenjenim unutar Crkve, ali njegov konzervativizam bi mogao biti polarizujući faktor među vernicima širom sveta.

  • Među kandidatom koji je skloniji progresivnijim stavovima nalazi se Mateo Zupi, predsednik Biskupske konferencije Italije. Zupi je blizak pokojnom papi Franji, a njegova angažovanost na mirovnim misijama u kriznim regionima, poput Ukrajine, donosi mu dodatnu podršku među onima koji se zalažu za nastavljanje Franjinog reformskog pristupa Crkvi. Takođe, Zupi je poznat po otvorenosti prema LGBTQ zajednici, što ga čini simbolom promena i napretka unutar Crkve.

Naredni kandidat koji privlači pažnju je Luis Antonio Tagle sa Filipina. Tagle je poznat po tome što bi, ako bi bio izabran, postao prvi azijski papa, što bi bilo izuzetno simbolično za globalnu Rimokatoličku crkvu, koja je do sada bila pod vođstvom papâ iz Evrope. Tagle je poznat po tome što je blizak idejama pape Franje, a njegova empatija prema marginalizovanim grupama čini ga izuzetno zanimljivim kandidatima za one koji žele da Crkva nastavi s reformama.

S druge strane, Rejmond Leo Berk, kardinal poznat po izrazito konzervativnim stavovima, predstavlja potpuno suprotan pravac u odnosu na sve prethodne kandidate. Berk je poznat po tome što je javno kritikovao papine liberalnije inicijative, posebno kada je reč o pitanjima poput kontracepcije, istopolnih brakova i razvedenih katolika. Njegovo papinstvo bi verovatno značilo povratak na strože tumačenje crkvenih doktrina, što bi izazvalo podelu među vernicima i izazvalo reakcije u svetlu savremenih izazova.

Kako se konklava bude odvijala u narednim danima, svet će pažljivo pratiti kako kardinali donose odluku. Svaki glas koji se bude davao nosi veliku duhovnu odgovornost i istorijski značaj. Ovaj trenutak nije samo izbor novog lidera Crkve, već i ključni trenutak za budućnost Rimokatoličke crkve, jer će njen novi vođa oblikovati pravac u kojem će Crkva ići u narednim decenijama. Hoće li nastaviti putem otvorenosti i reformi, kao što je to radio papa Franjo, ili će se vratiti tradicionalnijim pristupima, ostaje da se vidi.

Bez obzira na ishod izbora, sigurno je da će ovaj trenutak biti prekretnica kako za crkvenu hijerarhiju, tako i za milione vernika širom sveta, koji traže vođstvo u vremenu velikih izazova i promena.

Slične objave

Priča o hrabrosti, ljubavi i nasleđu

U svakoj porodici postoji “onaj jak”. Ne zato što je najglasniji ili traži pažnju, već zato što nosi teret koji drugi ne žele da podnesu. U mojoj porodici, biti “jak” značilo je da sam često dobijala manje pohvala i podrške, a očekivalo se da dajem više — više rada, više brige, više osmeha. Dok je […]

Ljubav bez garancija i lekcija koju nisam 0čekivala

Od njegove pete godine odgajam svog pastorka, Oskara. Tada je bio tih dečak sa prevelikim rancem i premalo reči, tek nakon gubitka svoje majke. Nikada nisam pokušavala da je zamenim. Poštovala sam njeno sećanje — spremala njena omiljena jela na njen rođendan, ostavljala fotografije u Oskarovoj sobi i vodila računa da zna da je potpuno […]

Čim je moj muž čuo vijest,problijedio je,postao je jako nervozan…

U današnjem članku donosimo priču koja je duboko potresla svakodnevicu jednog para, otkrivajući koliko jedan tren može promijeniti tok života. Riječ je o emotivnom preokretu koji je unio nemir, nesigurnost i tiha pitanja u brak za koji se činilo da čvrsto stoji na nogama. Sve je počelo jednom naizgled običnom jutru. Njen suprug, čovjek poznat […]

Prerušio sam se u beskućnika, a prišao mi je onaj ko ima najmanje

Ljudi u zadnje vrijeme vole da rade kojekakve “društvene eksperimente” gdje se preruše u bespomoćnu i siromašnu osobu da snime reakcije drugih. Danas otkrivamo šta je doživio čovjek koji se obukao kao beskućnik. Tog jutra, obukao sam poderani kaput koji mi je prekrivao lice i sjeo na hladan pločnik kako bih naučio nešto što me […]

Da li je vreme za redefinisanje tradicije prezimena u braku?

Promena prezimena je jedno od nasleđa patrijarhalnog društva, koje gotovo uopšte i ne preispitujemo. Obično do momenta kada same treba da razmislimo o tome, jer se nalazimo pred stupanjem u brak. Ovaj običaj je duboko ukorenjen u tradiciji mnogih kultura, u kojima žena udajom prelazi u muževljevu kuću i porodicu. Nošenje njegovog prezimena je zvanična... Read more »

Starac mi je rekao nešto što nisam mogao zaboraviti

Naše društvo sve više demonizira starije ljude jer čim prestanu raditi, svi ih kritikuju da su samo teret, ali ne smijemo zaboraviti da su stari ljudi zapravo izvor znanja i mudrosti u našem društvu. Autobus je bio pun, putnici umorni, a svaki pojedinac imao je svoj svijet. Međutim, stariji čovjek koji je ušao u autobus […]
- Advertisement -