Koji broj cipela nosite? Kažu da broj obuće otkriva koliko dugo ćete živjeti, pogledajte tabelu!

Podeli objavu

Jedno istraživanje u Švedskoj bavi se pitanjem može li veličina stopala imati uticaj na očekivani životni vijek.Šta mislite vi,može li ili pak ne?

Mnoge studije bave se raznim temama koje pokušavaju povezati određene fizičke karakteristike sa zdravstvenim faktorima i dugovječnošću. Jedno posebno zanimljivo istraživanje, provedeno u Švedskoj, istraživalo je vezu između veličine stopala i očekivane dužine života. Na prvi pogled, ovo se može činiti kao neuobičajeno pitanje, ali istraživanje iza ove teme daje zanimljive uvide u potencijalnu povezanost između fizičkih osobina i zdravlja.

Naučni pristup istraživanju

Državni epidemiolog, dr. Hans Bjors, zajedno sa svojim timom, analizirali su obimne kompjuterizovane podatke prikupljene širom Švedske. Cilj im je bio da uporede podatke o starosti u kojoj su ljudi umrli sa veličinom obuće koju su nosili. Pomoću analize, istraživači su došli do zanimljivog zaključka: postoji određena povezanost između broja obuće i dugovječnosti, iako nije pronađena izravna veza između specifičnih bolesti i veličine stopala.

Veza između broja obuće i životnog vijeka

Iako se ne može tvrditi da veća ili manja veličina stopala direktno utiče na dužinu života, istraživači su primijetili zanimljivu korelaciju. Prema podacima iz studije, žene i muškarci sa određenim veličinama obuće imaju različite prosečne životne vijekove, pri čemu su neka veličina stopala bila povezivana sa dužim životom u prosjeku. Ovdje ćemo prikazati rezultate koji pokazuju prosječan životni vijek u odnosu na veličinu obuće za žene i muškarce:

Prosječan životni vijek prema broju obuće

Za žene:

Veličina 35: 64-69 godina

Veličina 36: 70-76 godina

Veličina 37: 77-82 godine

Veličina 38: 78-84 godine (najduži životni vijek)

Veličina 39: 73-75 godina

Veličina 40: 70-72 godine

Veličina 41: 67-70 godina

Veličina 42: 66-69 godina

Za muškarce:

Veličina 38: 66-69 godina

Veličina 39: 67-72 godine

Veličina 40: 72-75 godina

Veličina 41: 73-77 godina

Veličina 42: 75-82 godine (najduži životni vijek)

Veličina 43: 74-79 godina

Veličina 44: 67-72 godine

Veličina 45: 66-69 godina

Šta ovo znači?

Iako su rezultati studije interesantni i izazivaju dodatna pitanja o mogućim povezanostima, istraživači naglašavaju da ovi podaci ne mogu biti uzeti kao univerzalno pravilo. Naime, mnogi drugi faktori, poput načina života, ishrane, fizičke aktivnosti i genetike, imaju daleko veći uticaj na zdravlje i dugovječnost nego samo veličina stopala. Dakle, iako statistike pokazuju da ljudi sa određenim veličinama obuće mogu imati duži životni vijek, ovo je samo jedan od mnogih faktora koji utiču na našu dugovječnost.

Važno je imati na umu da se ovi podaci ne mogu generalizovati za sve pojedince i da dugovječnost zavisi od mnogih složenih čimbenika. Veličina stopala možda neće biti presudna, ali svakako postoji mnogo drugih faktora koje možemo kontrolisati, kao što su zdrav način života, balansirana ishrana i redovno fizičko kretanje, kako bismo poboljšali kvalitetu života i povećali šanse za duži život.

BONUS TEKST

Čokolada je jedno od najomiljenijih slatkiša na svetu, ali ono što mnogi ne znaju je da njena istorija seže hiljadama godina unazad, još u vreme drevnih civilizacija. Iako danas čokoladu povezujemo sa modernim slasticama i desertima, u početku je ona imala sasvim drugačiju funkciju i oblik, a put od gorkog napitka do slatkog užitka kakvog poznajemo danas bio je dug i pun zanimljivih promena.

Istorija čokolade počinje u Meksiku, gde su drevni Maje i Azteci prvi put koristili zrna kakao drveta za pripremu napitka. Ovaj napitak, poznat kao „xocolatl“, bio je vrlo različit od današnje čokolade. Azteci su kakao zrna mleveni i mešali s vodom, začinima i ljutim paprikama, stvarajući vrlo gorku, začinjenu tečnost koja je imala gotovo ceremonijalno značenje. Kakao je bio vrlo cenjen, a plemići i vladari poput Moctezume, poslednjeg vladara Aztečkog carstva, pili su ovaj napitak, verujući da im daje snagu i energiju, a takođe su ga smatrali napitkom bogova.

 

 

Slične objave

Priča o hrabrosti, ljubavi i nasleđu

U svakoj porodici postoji “onaj jak”. Ne zato što je najglasniji ili traži pažnju, već zato što nosi teret koji drugi ne žele da podnesu. U mojoj porodici, biti “jak” značilo je da sam često dobijala manje pohvala i podrške, a očekivalo se da dajem više — više rada, više brige, više osmeha. Dok je […]

Ljubav bez garancija i lekcija koju nisam 0čekivala

Od njegove pete godine odgajam svog pastorka, Oskara. Tada je bio tih dečak sa prevelikim rancem i premalo reči, tek nakon gubitka svoje majke. Nikada nisam pokušavala da je zamenim. Poštovala sam njeno sećanje — spremala njena omiljena jela na njen rođendan, ostavljala fotografije u Oskarovoj sobi i vodila računa da zna da je potpuno […]

Čim je moj muž čuo vijest,problijedio je,postao je jako nervozan…

U današnjem članku donosimo priču koja je duboko potresla svakodnevicu jednog para, otkrivajući koliko jedan tren može promijeniti tok života. Riječ je o emotivnom preokretu koji je unio nemir, nesigurnost i tiha pitanja u brak za koji se činilo da čvrsto stoji na nogama. Sve je počelo jednom naizgled običnom jutru. Njen suprug, čovjek poznat […]

Prerušio sam se u beskućnika, a prišao mi je onaj ko ima najmanje

Ljudi u zadnje vrijeme vole da rade kojekakve “društvene eksperimente” gdje se preruše u bespomoćnu i siromašnu osobu da snime reakcije drugih. Danas otkrivamo šta je doživio čovjek koji se obukao kao beskućnik. Tog jutra, obukao sam poderani kaput koji mi je prekrivao lice i sjeo na hladan pločnik kako bih naučio nešto što me […]

Da li je vreme za redefinisanje tradicije prezimena u braku?

Promena prezimena je jedno od nasleđa patrijarhalnog društva, koje gotovo uopšte i ne preispitujemo. Obično do momenta kada same treba da razmislimo o tome, jer se nalazimo pred stupanjem u brak. Ovaj običaj je duboko ukorenjen u tradiciji mnogih kultura, u kojima žena udajom prelazi u muževljevu kuću i porodicu. Nošenje njegovog prezimena je zvanična... Read more »

Starac mi je rekao nešto što nisam mogao zaboraviti

Naše društvo sve više demonizira starije ljude jer čim prestanu raditi, svi ih kritikuju da su samo teret, ali ne smijemo zaboraviti da su stari ljudi zapravo izvor znanja i mudrosti u našem društvu. Autobus je bio pun, putnici umorni, a svaki pojedinac imao je svoj svijet. Međutim, stariji čovjek koji je ušao u autobus […]
- Advertisement -