Jedno od opasnoh stanja koje nas može zadesiti je svakako srčani udar.U današnjem članku vam donosimo stručno mišljenje kardiologa kojeg se svi trebamo pridržavati.
Srčani udar je jedno od najopasnijih zdravstvenih stanja i, iako je u gotovo 90% slučajeva moguće predvidjeti određene simptome, ostaje onih 10% slučajeva kada dolazi iznenada, bez upozorenja, poput groma iz vedra neba. U tom trenutku, osoba često ne zna što je pogodilo, a posljedice mogu biti kobne. Zbog toga je izuzetno važno razumjeti sve faktore koji mogu doprinijeti pogoršanju zdravlja srca, čak i one koji djeluju nevažno – poput noćnih problema sa snom.
- Na rad kardiovaskularnog sistema snažno utječu svakodnevne navike, uključujući prehranu i fizičku aktivnost, ali i kvalitet sna, što se često zanemaruje. Kardiolozi upozoravaju da san, naročito noćni san, ima ključnu ulogu u regulaciji krvnog tlaka i funkcionisanju srca. Tokom dubokog sna, krvni tlak se prirodno snižava, omogućujući srcu i krvnim žilama da se odmore. Međutim, ako dolazi do čestih buđenja, okretanja ili problema s ponovnim uspavljivanjem, taj prirodni ritam se remeti.
Prema riječima dr. Keti Tomaško, česta noćna buđenja uzrokuju nagle promjene krvnog tlaka koje mogu oštetiti srčani mišić i povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti. Osobe koje pate od nesanice, bilo da teško zaspu ili se neprestano bude, podložnije su razvoju ozbiljnih srčanih problema poput hipertenzije, kardiopatije i srčane insuficijencije. Kod onih koji već imaju određene srčane poteškoće, nesanica dodatno pogoršava stanje.
U jednoj dugoročnoj studiji koja je trajala 18 mjeseci, praćeno je 1082 pacijenata koji su prethodno imali srčani udar ili su bili podvrgnuti revaskularizacijskom zahvatu. Već na početku istraživanja, gotovo polovina pacijenata prijavila je simptome nesanice, dok je četvrtina koristila lijekove za spavanje. Tokom praćenja, koje je trajalo u prosjeku 4,2 godine, zabilježeno je 364 velikih kardiovaskularnih incidenata kod 225 pacijenata. Ovi podaci jasno ukazuju da nesanica nije samo nuspojava stresa ili starosti, već faktor koji može izazvati ili pogoršati srčane bolesti, neovisno o prisutnosti drugih faktora rizika.
- Nesanica ne djeluje samo direktno na fizičko stanje organizma, već i posredno, utječući na ponašanje i životne navike. Osobe koje slabo spavaju često se osjećaju iscrpljeno i bezvoljno, što vodi smanjenoj fizičkoj aktivnosti i izboru nezdravih prehrambenih navika. Ovakav stil života znatno povećava rizik od pretilosti, razvoja dijabetesa tipa 2, ali i daljnjih komplikacija sa srcem.
Pored toga, dugotrajna nesanica povećava razinu stresa, što dovodi do promjena u hormonalnom balansu. Povećane razine kortizola, hormona stresa, dodatno pogoršavaju stanje povećanjem krvnog tlaka i ubrzanjem srčanog ritma, čime se srce izlaže dodatnom naporu. Takva fiziološka stanja kroz duže vrijeme imaju ozbiljan negativan utjecaj na zdravlje srca i krvnih žila.
Da bi se smanjio ovaj negativan utjecaj, preporučuje se uvođenje zdravih navika spavanja. To uključuje osiguranje mirnog i tamnog okruženja za spavanje, izbjegavanje ekrana i stimulansa prije odlaska u krevet, kao i stvaranje rutine koja podstiče opuštanje, poput dubokog disanja ili meditacije. U slučajevima kada promjene životnog stila nisu dovoljne, preporučuje se stručna pomoć.
Zdravstveni radnici često preporučuju kognitivno-bihevioralnu terapiju za nesanicu (CBT-I), koja se pokazala vrlo efikasnom. U određenim slučajevima mogu se propisati i lijekovi za spavanje, ali s velikim oprezom, jer mogu izazvati ovisnost i druge neželjene posljedice. Lijekovi trebaju biti krajnje rješenje, a ne redovna praksa.
Zaključno, kvalitetan san igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja srca. Osobe koje vode računa o higijeni sna imaju niži rizik od razvoja ozbiljnih bolesti. Srce nije stroj koji može raditi bez pauze – ono se obnavlja i jača upravo tokom sna. Stoga je važno staviti san na prvo mjesto, jednako kao što se vodi računa o prehrani ili kretanju, jer srce to pamti.