Ova priča bavi se razlikama između onih koji život žive s glavom na ramenima, i onih koji više slušaju ponos nego razum. Svako od nas u životu sretne različite ljude – one koji znaju slušati i razmišljati prije nego što progovore, ali i one koji uvijek sve znaju, a malo toga dobro urade.
Svijet u kojem živimo prožet je mnoštvom različitih mišljenja, pogleda, stavova i načina razmišljanja – jer koliko ima ljudi, toliko ima i različitih životnih iskustava, karaktera i unutrašnjih svjetova. Svaka osoba nosi svoju priču, svoj pogled na svijet, svoje uvjerenje o tome šta je ispravno, a šta pogrešno. Kroz vjekove, mudraci, filozofi i mislioci pokušavali su da razumiju ovu složenu raznolikost ljudske prirode – šta to zapravo čini nekoga pametnim, razumnim i mudrim, a šta navodi druge da stalno ponavljaju iste greške, donose loše odluke i ne vide dalje od vlastitog ega.
Veliki umovi su kroz istoriju ostavili bezvremenske misli o razlikama između pametnih i manje promišljenih ljudi, često ukazujući na osobine koje dijele ove dvije skupine. Naime, nisu svi koji se čine pametnima zaista i mudri, baš kao što ni svaka greška ne označava glupost – ali obrasci ponašanja, ponavljanje istih pogrešaka, nespremnost na promjene i nedostatak samokritike često prave jasnu razliku.
- Grčki filozof Aristotel, čije ideje i danas imaju snažan uticaj na filozofiju, smatrao je da istinska mudrost ne leži u potrazi za uživanjem i kratkotrajnim zadovoljstvima, već u djelima koja umanjuju patnju, donose stabilnost i unutrašnji mir. On je govorio da mudar čovjek nije onaj koji stalno traži ugodu, već onaj koji zna kako da prepozna šta je zaista vrijedno truda. Takva osoba ne trči za brzim rješenjima i prolaznim srećama, već gradi svoj život pažljivo i promišljeno, usmjerena na ono što donosi dugoročnu dobrobit.
S druge strane, francuski moralista Žan de la Brujer upozorava da ljudi koji su previše uvjereni u sopstvenu pamet često ne vide svoje slabosti – i da je prevelika samouvjerenost jedan od pokazatelja površne inteligencije. On piše da čovjek koji misli da je izuzetno inteligentan, obično zapravo i nije. Ta vrsta ljudi nema svijest o svojim ograničenjima, pa time i ne vidi potrebu za ličnim razvojem. Oni nemaju unutrašnje ogledalo, već svijet gledaju kroz prizmu sopstvenih predrasuda i umišljenosti.
Slično tome, Elenor Ruzvelt, prva dama Sjedinjenih Američkih Država i velika humanitarka, jasno je pravila razliku između plitkog i dubokog razmišljanja. Njena poznata misao glasi: „Veliki umovi raspravljaju o idejama, prosječni o događajima, a mali o ljudima.“ Ova izreka jasno ukazuje da je sklonost tračevima i ogovaranju odlika onih koji nisu usmjereni ka rastu, već gube vrijeme baveći se tuđim životima, dok mudri razmišljaju o konceptima, pravdi, moralu i dubokim pitanjima.
Pametan čovjek – bilo da je muškarac ili žena – ne traži potvrdu svoje vrijednosti ponižavanjem drugih. On ne koristi tuđe slabosti kao hranu za svoj ego. Umjesto da ulazi u bespotrebne rasprave, fokusira se na sopstveni napredak, lični mir i ciljeve. Njegova energija nije raspršena na nebitne stvari, već usmjerena ka stvaranju smislenog i ispunjenog života. Skromnost, samosvijest i stalna želja za učenjem i napredovanjem glavni su stubovi njegove mudrosti.
- Kada govorimo o pametnoj ženi, moramo znati da njenu mudrost ne određuje diploma, pozicija na poslu, broj putovanja ili to koliko je lijepa. Pametna žena je ona koja razmišlja glavom, ne povjerava se svakome, ne vjeruje slijepo obećanjima, i zna prepoznati stvarne namjere iza lijepih riječi. Ona zna da ljudi ne govore uvijek ono što misle i da je život pun izazova. Umjesto da sanjari o princu na bijelom konju, ona gradi vlastiti dvorac – korak po korak, bez žaljenja i bez izgovora.
Jedan mudrac s Istoka, kada su ga pitali kako se prepoznaje mudra žena, dao je vrlo jednostavan, ali duboko tačan odgovor: „Pametan je onaj čiji se planovi ostvaruju.“ Drugim riječima, prava mudrost nije u riječima, već u djelima. Pametna žena zna postaviti realne ciljeve, zna planirati, zna čekati pravi trenutak i zna kad treba stati, a kad krenuti. Njeni snovi nisu u oblacima – oni su utemeljeni na stvarnosti, a svaki njen korak vodi je ka ostvarenju tih snova.
Ona ne traži krivce kada nešto pođe po zlu, već preuzima odgovornost. Uči iz grešaka, prilagođava se okolnostima, ali nikada ne odustaje od sebe. Njena snaga nije samo u znanju, već i u istrajnosti. Kada joj život donese loše dane, ona ih ne doživljava kao kraj, već kao priliku da postane još jača. Kad naiđe na nešto lijepo, zna to da cijeni i ne uzima ništa zdravo za gotovo.
Zaključno, mudrost i inteligencija nisu puki intelektualni potencijali – to su sposobnosti da sagledamo stvarnost onakvom kakva jeste, da znamo svoje granice, ali i snagu, i da budemo spremni da radimo na sebi. Pametni ljudi, a posebno pametne žene, ne troše život u čekanju da im neko drugi donese sreću. One je same prave – trudom, promišljanjem i svakodnevnim koracima ka boljem sutra.