Uzimajući u obzir da nam se zima bliži vrlo brzo, odlučili smo da u današnjem članku podelilo par saveta koji će Vam pomoći pri održavanju Vaših zelenih prijatelja. U nastavku saznajte koji su to trikovi za održavanje cveća živim tokom zimskog perioda…
Zima dolazi tiho, ali za ljubitelje cvijeća to nikada nije period opuštanja. Dok jedni zatvaraju prozore i pale grijanje, drugi razmišljaju o svojim zelenim ljubimcima i pitaju se hoće li izdržati hladne mjesece. Biljke, baš poput ljudi, traže toplinu, svjetlost i pažnju. Ne mogu se same zaštititi od mraza i suhog zraka pa je na vlasnicima da im pruže siguran zaklon. Kako otkrivaju domaći stručnjaci, ključ uspjeha nije u posebnim trikovima, već u pravovremenoj pripremi i dobroj navici.
Blic je ranije pisao da mnoge porodice svake zime izgube dio cvjetnog asortimana samo zato što kasno reaguju – čekaju prvi minus, a onda shvate da im je cvijeće već propalo. Zato se preporučuje da se biljke unesu u zatvoreni prostor još dok su noći blage, jer i kratkotrajna hladnoća može napraviti štetu. Upravo ta proaktivnost razlikuje one kojima cvijeće svake godine ponovo zablista na proljeće, od onih koji proljeće dočekaju s praznim teglama i razočaranjem.
- Kada dođe vrijeme da se biljke premjeste u sigurnije okruženje, najvažnije je izabrati pravi prostor. Nije svaka soba jednako pogodna – stručnjaci preporučuju zatvorene, ali svijetle prostorije. To može biti terasa koja je zaklonjena, hodnik s prozorom, pa čak i stubište ako ima dovoljno prirodnog svjetla. Najveća greška je smjestiti cvijeće tik uz radijatore ili peći, jer suhi zrak može iscrpiti biljku daleko brže nego sama hladnoća. Cvijeće voli mir i stabilnost, a to znači da mu treba omogućiti dovoljno svjetla, ali bez pregrijavanja.
Priprema biljaka za zimu je poseban ritual. Potrebno ih je očistiti, skratiti i pažljivo pregledati. Suhi listovi i uveli cvjetovi moraju se ukloniti, a jednako je važno obratiti pažnju na moguće štetočine koje su se ušunjale u zemlju ili listove. Ako zemlja nema dobru drenažu, rizik od truljenja korijena postaje ogroman. To je, prema mišljenju botaničara, najčešći razlog zbog kojeg biljke ne dožive proljeće. Dovoljno je da se voda zadrži u tegli, pa da cijela biljka propadne u svega nekoliko sedmica.
- Ono što mnoge brine jeste zalijevanje. Navika redovnog dodavanja vode, koju imamo u toplijim mjesecima, može zimi da bude pogubna. Biljke u hladnom periodu miruju – ne rastu intenzivno, ne cvjetaju i ne troše puno vlage. Zato im je potrebno tek malo vode, možda jednom u dvije sedmice. Pravilo je jednostavno: zemlja treba da bude blago vlažna, nikada potpuno mokra. Ako se na dodir osjeti suvoća, tada je vrijeme za zalivanje, ali samo toliko da se zemlja ovlaži.
Sredinom zime postavlja se i pitanje koje biljke uopšte ne mogu ostati napolju. Tu nema puno dileme – pelargonije, begonije, fuksije i začinsko bilje s mekanim listovima osjetljive su na hladnoću i stradaju već na prvim minusima. Njihovo mjesto je isključivo unutra. Zimzelene i otporne vrste mogu ostati vani, ali samo uz odgovarajuću zaštitu. Ako nisu posađene direktno u zemlju, već se nalaze u teglama, rizik je dodatno veći. Upravo zato se stručnjaci slažu u jednoj rečenici: bolje spriječiti nego žaliti.
- S obzirom na to da ne posjeduju svi svijetle prostorije, postoji i alternativno rješenje. U posljednje vrijeme sve više vlasnika cvijeća koristi LED lampe za biljke. One simuliraju prirodno svjetlo i pomažu biljkama da zadrže boju i snagu. Ako biljke ostanu bez svjetla, lišće počinje opadati, a oporavak na proljeće postaje gotovo nemoguć. Kako prenosi Krstarica, upotreba ovih lampi postaje standardna praksa kod svih koji žele da im biljke tokom zime ostanu zdrave i pune života.
Dodatno, stručnjaci naglašavaju da biljke ne smiju ostati na jednom položaju cijelu zimu. Povremeno ih treba okretati prema svjetlu, jer u protivnom razvijaju grane samo s jedne strane. To ne samo da narušava estetiku, već i dugoročno slabi biljku. Taj mali pokret, urađen jednom u dvije-tri sedmice, može napraviti ogromnu razliku. Ljubitelji biljaka znaju da briga tokom zime nije glamurozna, ali je ključna.
Što se tiče najčešćih pitanja, odgovori su jednostavni: nije svako cvijeće potrebno unositi unutra, ali ono koje je u teglama i ima osjetljivo lišće mora. Ponekad je moguće prekriti biljke umjesto da se unesu, ali to vrijedi samo za one posađene direktno u zemlju. Ako pak nema dovoljno prostora u stanu, uvijek postoji opcija da se potraži pomoć komšija ili iskoristi zajednički hodnik. Čak i podrum može poslužiti ako u njemu postoji prozor i dovoljno svjetla.
- Politika je nedavno objavila da u velikim gradovima raste trend zajedničkog uzgajanja biljaka u stambenim zgradama – komšije se dogovaraju i koriste zajedničke prostore kako bi cvijeće preživjelo zimu. To pokazuje da ljubav prema biljkama može postati i društvena aktivnost, a ne samo individualna obaveza. Na kraju, ono što određuje hoće li cvijeće preživjeti zimu nije slučajnost, već pažnja.
Ne mora neko biti stručnjak ni profesionalni vrtlar da bi se brinuo o biljkama – dovoljno je malo discipline i odgovornosti. Ako nekome cvijeće znači, uvijek će naći način da ga zaštiti. Zima ne mora da bude kraj maloj zelenoj oazi; naprotiv, ona može postati period odmora iz kojeg će biljke izaći još snažnije. Sve što je potrebno jeste da vlasnici ne zaborave na njih kada zahladi.
I zato, podsjetnik za sve koji vole svoje biljke glasi: unesite ih na vrijeme, očistite ih, smjestite ih dalje od izvora grijanja, zalijevajte rijetko i dajte im dovoljno svjetla. Oni koji to urade, svake godine iznova uživaju u prizoru kada prve zrake proljećnog sunca probude njihovu cvjetnu kolekciju. Oni drugi, nažalost, ostaju samo sjećanje na boje i mirise koje su izgubili.