Kada je bolje zalivati cveće tokom vrućina – ujutru ili uveče? Samo ovako je ispravno, a mnogi prave veliku grešku

Podeli objavu

U današnjem članku govorićemo o važnosti pravilnog zalivanja biljaka i cveća, posebno tokom vrelih letnjih dana, kada su visoke temperature najčešći uzrok njihovog uvenuća.

Odabir pravog vremena i načina zalivanja ne samo da doprinosi zdravlju biljaka već ih i štiti od isušivanja i stresa izazvanog visokim temperaturama. Mnogi se pitaju da li je bolje zalivati ujutru ili uveče, a iako postoji uobičajeno verovanje da je jedno vreme bolje od drugog, istina je da sve zavisi od vrste biljaka i uslova u kojima rastu.

  • Zalivanje ujutru ima svoje prednosti, naročito kada se koristi nadzemni sistem za navodnjavanje, poput prskalica. Ovakav način zalivanja omogućava da se lišće biljke osuši tokom dana, što smanjuje rizik od pojave gljivičnih infekcija. Vlaga koja predugo ostaje na listovima tokom noći može postati idealno okruženje za razvoj bolesti, pa se jutarnje zalivanje često smatra sigurnijim. Kod biljaka koje ne vole zalivanje po lišću već preferiraju da voda dolazi direktno do korena, najbolje je koristiti crevo koje omogućava direktno navodnjavanje pri bazi biljke. Na taj način voda dolazi tamo gde je najpotrebnija – u zonu korena, bez nepotrebnog zadržavanja na površini lista.

Ako vam zbog dnevnih obaveza više odgovara da zalivate uveče, i to može biti efikasna praksa pod uslovom da obezbedite da voda dopre direktno do korena. Večernje zalivanje pomaže zemlji da zadrži vlagu duže, jer tokom noći nema isparavanja kao što je to slučaj tokom dana. Međutim, važno je izbegavati prskanje lišća, jer hladna i vlažna sredina u toku noći može dovesti do oštećenja biljke.

Jednogodišnje biljke, koje imaju pliće korenje, posebno su osetljive na sušu. One zahtevaju češće zalivanje, naročito u periodima intenzivne vrućine. Njihovo korenje ne dopire dovoljno duboko da bi crpelo vodu iz vlažnijih slojeva zemljišta, pa ih je potrebno zalivati skoro svakodnevno kako bi ostale zdrave i cvetale. Nasuprot njima, višegodišnje biljke imaju razvijeniji korenov sistem koji im omogućava da prežive i duže sušne periode. Njima je dovoljno zalivanje jednom do dva puta nedeljno, ali je važno da se ono obavi temeljno i postepeno, u više navrata, kako bi se cela zemlja ravnomerno natopila.

Kod uzgoja povrća kao što su karfiol, celer, krastavac, paprika i tikvice, važno je obratiti dodatnu pažnju na navodnjavanje. Ove biljke traže više vlage kako bi mogle da formiraju sočne i obilne plodove. Najbolje ih je zalivati u ranim jutarnjim satima, oko šest sati, kada je zemlja još hladna, a sunce još nije u punoj snazi. Tako biljke imaju dovoljno vremena da upiju vlagu pre nego što visoke temperature izazovu isparavanje vode.

  • Posebnu pažnju treba posvetiti biljkama u saksijama, koje su još ranjivije na promene temperature i sušu. Zbog ograničenog prostora za koren, voda se brže troši, a zemlja se brzo isušuje. Tokom posebno toplih dana, neophodno ih je zalivati i dva puta dnevno – rano ujutro i uveče. Međutim, pri tome treba paziti da zemlja ostane vlažna, ali ne previše natopljena, kako bi se izbeglo truljenje korena.

Ako primetite da vaše biljke venu, ne paničite odmah. Postoji više razloga za ovakvu pojavu – to mogu biti štetočine, biljne bolesti, ali i prosto prirodna reakcija na visoke temperature. Biljke često tokom najtoplijeg dela dana izgledaju kao da su izgubile svu vlagu, ali se oporave čim temperatura padne. Zbog toga je preporučljivo da ih ne zalivate odmah kada primetite venuće, već da ih pregledate uveče kako biste utvrdili pravi uzrok problema. Ako lišće opet izgleda zdravo i uspravno, jasno je da je venuće bilo privremeno i povezano sa toplotom. U suprotnom, uzrok može biti ozbiljniji.

Vremenom, uz pažljivo posmatranje, naučićete da prepoznate kako vaše biljke reaguju na promene u klimi, količini vode i uslovima staništa. Zalivanje nije samo tehnička radnja – to je i čin brige, pažnje i povezivanja sa prirodom. Pravilno odabrano vreme, način i količina vode mogu napraviti razliku između biljke koja samo preživljava i one koja uspeva u svom punom sjaju.

Slične objave

Priča o hrabrosti, ljubavi i nasleđu

U svakoj porodici postoji “onaj jak”. Ne zato što je najglasniji ili traži pažnju, već zato što nosi teret koji drugi ne žele da podnesu. U mojoj porodici, biti “jak” značilo je da sam često dobijala manje pohvala i podrške, a očekivalo se da dajem više — više rada, više brige, više osmeha. Dok je […]

Ljubav bez garancija i lekcija koju nisam 0čekivala

Od njegove pete godine odgajam svog pastorka, Oskara. Tada je bio tih dečak sa prevelikim rancem i premalo reči, tek nakon gubitka svoje majke. Nikada nisam pokušavala da je zamenim. Poštovala sam njeno sećanje — spremala njena omiljena jela na njen rođendan, ostavljala fotografije u Oskarovoj sobi i vodila računa da zna da je potpuno […]

Čim je moj muž čuo vijest,problijedio je,postao je jako nervozan…

U današnjem članku donosimo priču koja je duboko potresla svakodnevicu jednog para, otkrivajući koliko jedan tren može promijeniti tok života. Riječ je o emotivnom preokretu koji je unio nemir, nesigurnost i tiha pitanja u brak za koji se činilo da čvrsto stoji na nogama. Sve je počelo jednom naizgled običnom jutru. Njen suprug, čovjek poznat […]

Prerušio sam se u beskućnika, a prišao mi je onaj ko ima najmanje

Ljudi u zadnje vrijeme vole da rade kojekakve “društvene eksperimente” gdje se preruše u bespomoćnu i siromašnu osobu da snime reakcije drugih. Danas otkrivamo šta je doživio čovjek koji se obukao kao beskućnik. Tog jutra, obukao sam poderani kaput koji mi je prekrivao lice i sjeo na hladan pločnik kako bih naučio nešto što me […]

Da li je vreme za redefinisanje tradicije prezimena u braku?

Promena prezimena je jedno od nasleđa patrijarhalnog društva, koje gotovo uopšte i ne preispitujemo. Obično do momenta kada same treba da razmislimo o tome, jer se nalazimo pred stupanjem u brak. Ovaj običaj je duboko ukorenjen u tradiciji mnogih kultura, u kojima žena udajom prelazi u muževljevu kuću i porodicu. Nošenje njegovog prezimena je zvanična... Read more »

Starac mi je rekao nešto što nisam mogao zaboraviti

Naše društvo sve više demonizira starije ljude jer čim prestanu raditi, svi ih kritikuju da su samo teret, ali ne smijemo zaboraviti da su stari ljudi zapravo izvor znanja i mudrosti u našem društvu. Autobus je bio pun, putnici umorni, a svaki pojedinac imao je svoj svijet. Međutim, stariji čovjek koji je ušao u autobus […]
- Advertisement -