Iz crijeva kreću sve bolesti: Doktorka otkriva da za dobro varenje svaki dan treba da jedemo 30 grama ove namirnice

Podeli objavu

Creva ne samo da su zadužena za varenje hrane,već igraju važnu ulogu u jačanju imunog sistema i zaštiti od bolesti.Negovanje zdravlja creva kroz pravilnu ishranu, posebno unos dovoljne količine vlakana, može značajno doprineti smanjenju rizika od mnogih hroničnih oboljenja.

Prebrzo unošenje vlakana u ishranu, naročito ako niste navikli na njih, može izazvati različite neprijatne simptome poput nadutosti, gasova, grčeva ili čak stomačne nelagodnosti. Zato je važno polako i postepeno povećavati unos vlakana kako bi vaš digestivni sistem mogao da se prilagodi ovom značajnom promenama. Stručnjaci često naglašavaju da je zdravlje našeg creva direktno povezano sa opštim stanjem našeg organizma i da pravilna briga o crevnoj flori može doprineti boljem zdravlju i većem osećaju vitalnosti.

Problemi sa varenjem postaju sve češći u savremenom društvu, a glavni uzroci za to su nezdrava ishrana bogata prerađenom hranom, stresan i ubrzan način života, kao i nedostatak redovne fizičke aktivnosti. Posebno tokom letnjih meseci, mnogi ljudi primećuju da su im stomačne tegobe izraženije – bilo zbog promene u ishrani, dehidratacije ili promena u rutini. Stoga se postavlja pitanje: šta je to što nam može najviše pomoći da ublažimo ove simptome i podržimo normalno funkcionisanje digestivnog sistema

  • Prema mišljenju dr Zoe, poznate nutricionistkinje i stručnjaka za crevno zdravlje, svi bismo trebali težiti tome da dnevno unesemo oko 30 grama vlakana. Nažalost, istraživanja pokazuju da čak 91% ljudi u Velikoj Britaniji ne dostiže ovu preporučenu količinu, a slična situacija je prisutna i u drugim zemljama. Ovo je zabrinjavajuće, jer ishrana bogata vlaknima nije samo ključna za dobar rad creva, već je i povezana sa značajno manjim rizikom od ozbiljnih bolesti, uključujući srčane bolesti, moždani udar, dijabetes tipa 2, kao i određene vrste raka, naročito raka debelog creva.

Dr Zoe ističe da je veoma važno razviti naviku unošenja vlakana kroz svakodnevne obroke. Na primer, za doručak možete jesti činiju zdravog jogurta sa dodatkom integralnih žitarica, svežeg voća, orašastih plodova i semenki, dok za ručak možete pripremiti bogatu salatu od pasulja ili drugih mahunarki koje su bogate rastvorljivim vlaknima. Ovakvi obroci ne samo da pomažu u postizanju preporučene dnevne količine vlakana, već i doprinose osećaju sitosti, stabilizuju nivo šećera u krvi i poboljšavaju probavu. Ipak, kao što je naglašeno, važno je da se povećanje unosa vlakana odvija postepeno, jer nagli prelazak može dovesti do neprijatnih simptoma poput grčeva ili nadutosti, naročito kod osoba koje nisu navikle na veću količinu vlakana u ishrani.

Zdravlje creva ima dalekosežne efekte na naš imuni sistem, jer se procenjuje da čak do 70% imunih ćelija u našem telu nalazi upravo u crevima. Crevna sluzokoža je prirodna barijera koja štiti organizam od ulaska štetnih mikroba i toksina, a ovaj zaštitni sloj podržavaju brojni imuni elementi koji se nalaze u crevima. Osim što služi kao prva linija odbrane, crevna sluzokoža sadrži najveću koncentraciju antitela u telu, koja efikasno reaguju na potencijalne pretnje kao što su infekcije ili povrede, ali istovremeno ne napadaju zdravo tkivo, što je ključni faktor u održavanju imunološke ravnoteže i prevenciji upalnih procesa.

  • Zato je pravilna ishrana, bogata vlaknima, ne samo važna za varenje, već i za jačanje imuniteta i zaštitu od brojnih bolesti. Vlakna pomažu u održavanju zdrave crevne flore, hraneći dobre bakterije koje igraju ključnu ulogu u zdravlju našeg tela. Redovan unos vlakana doprinosi i boljoj regulaciji telesne težine, jer poboljšava osećaj sitosti i pomaže u kontroli apetita.

Zaključno, važno je da svakodnevno pažljivo biramo hranu bogatu vlaknima i da ne žurimo sa njihovim unosom, kako bismo izbegli neprijatnosti i u potpunosti iskoristili njihove brojne koristi. Naše opšte zdravlje i vitalnost počinju upravo od zdravih creva, zato ih treba negovati pravom ishranom i zdravim navikama.

Slične objave

Priča o hrabrosti, ljubavi i nasleđu

U svakoj porodici postoji “onaj jak”. Ne zato što je najglasniji ili traži pažnju, već zato što nosi teret koji drugi ne žele da podnesu. U mojoj porodici, biti “jak” značilo je da sam često dobijala manje pohvala i podrške, a očekivalo se da dajem više — više rada, više brige, više osmeha. Dok je […]

Ljubav bez garancija i lekcija koju nisam 0čekivala

Od njegove pete godine odgajam svog pastorka, Oskara. Tada je bio tih dečak sa prevelikim rancem i premalo reči, tek nakon gubitka svoje majke. Nikada nisam pokušavala da je zamenim. Poštovala sam njeno sećanje — spremala njena omiljena jela na njen rođendan, ostavljala fotografije u Oskarovoj sobi i vodila računa da zna da je potpuno […]

Čim je moj muž čuo vijest,problijedio je,postao je jako nervozan…

U današnjem članku donosimo priču koja je duboko potresla svakodnevicu jednog para, otkrivajući koliko jedan tren može promijeniti tok života. Riječ je o emotivnom preokretu koji je unio nemir, nesigurnost i tiha pitanja u brak za koji se činilo da čvrsto stoji na nogama. Sve je počelo jednom naizgled običnom jutru. Njen suprug, čovjek poznat […]

Prerušio sam se u beskućnika, a prišao mi je onaj ko ima najmanje

Ljudi u zadnje vrijeme vole da rade kojekakve “društvene eksperimente” gdje se preruše u bespomoćnu i siromašnu osobu da snime reakcije drugih. Danas otkrivamo šta je doživio čovjek koji se obukao kao beskućnik. Tog jutra, obukao sam poderani kaput koji mi je prekrivao lice i sjeo na hladan pločnik kako bih naučio nešto što me […]

Da li je vreme za redefinisanje tradicije prezimena u braku?

Promena prezimena je jedno od nasleđa patrijarhalnog društva, koje gotovo uopšte i ne preispitujemo. Obično do momenta kada same treba da razmislimo o tome, jer se nalazimo pred stupanjem u brak. Ovaj običaj je duboko ukorenjen u tradiciji mnogih kultura, u kojima žena udajom prelazi u muževljevu kuću i porodicu. Nošenje njegovog prezimena je zvanična... Read more »

Starac mi je rekao nešto što nisam mogao zaboraviti

Naše društvo sve više demonizira starije ljude jer čim prestanu raditi, svi ih kritikuju da su samo teret, ali ne smijemo zaboraviti da su stari ljudi zapravo izvor znanja i mudrosti u našem društvu. Autobus je bio pun, putnici umorni, a svaki pojedinac imao je svoj svijet. Međutim, stariji čovjek koji je ušao u autobus […]
- Advertisement -