Drvo koje nikada ne treba saditi u dvorištu: Tjera sreću iz kuće i donosi nesreću

Podeli objavu

U današnjem članku osvrćemo se na drevna vjerovanja i narodne mudrosti koje su oblikovale odnos čovjeka prema prirodi, naročito prema drveću.

  • U vremenu kada nije bilo pisanih knjiga, znanje se prenosilo pričama, legendama i usmenim predanjima, a biljke su imale daleko dublje značenje od običnog estetskog ili korisnog. Svako drvo nosilo je simboliku – moglo je donijeti sreću, ali i nesreću, štititi dom ili ga uznemiriti.

Jedno od najintrigantnijih i najraširenijih vjerovanja odnosi se na orah. Iako se danas sadi zbog ukusnih plodova i guste hladovine, u narodnoj tradiciji on je bio doživljavan kao drvo koje treba izbjegavati. Vjerovalo se da orah stvara hladnu i tihu sjenu, onu koja „pritiska“ i unosi nemir u domaćinstvo. Njegovo snažno korijenje smatralo se opasnim za temelje kuće, a govorilo se i da „ni trava pod orahom ne raste“. Takva simbolika nije ulivala povjerenje, već je ukazivala na duhovnu težinu i potencijalni nesklad. Stariji ljudi i danas znaju reći da je pod orahom uvijek neka tišina, ali ne ona spokojna, već ona što opterećuje.

Upravo zbog toga naši su preci pažljivo birali koja će stabla saditi u blizini doma. Drvo nije bilo samo dekorativni dodatak, već važan energetski i duhovni simbol. Izbor je padao na ona stabla za koja se vjerovalo da unose ravnotežu, zdravlje i harmoniju.

Jedno od najpoštovanijih stabala bio je hrast lužnjak. Njegova snaga, čvrstoća i dugovječnost činili su ga gotovo svetim drvetom. Saditi hrast značilo je pokazati poštovanje prema prirodi, osloniti se na snagu koja štiti i trajno ostaje. Pod njegovim gustim krošnjama ljudi su se okupljali, vodili važne razgovore, donosili odluke pa čak i slavili porodične događaje. Hrast je bio stub zajedništva i čuvar domaćeg mira.

  • Sličnu simboliku nosila je i lipa. Osim što krasi prostor svojim mirisnim cvjetovima, lipa se u narodnoj medicini koristila kao lijek za smirenje i prehlade. Prisustvo lipe u dvorištu privlačilo je pčele, donosilo život i energiju. Njena „mekana energija“ bila je povezana sa lječenjem, pomirenjem i mirom. U mnogim krajevima lipa je bila drvo radosti i porodične bliskosti.

Vrba, poznata po svojoj savitljivosti i eleganciji, često je rasla uz rijeke. U narodnim običajima imala je važno mjesto, naročito u proljetnim obredima i za vrijeme Uskrsa. Njene grančice unosile su se u dom kao simbol zaštite i buđenja prirode. Osim toga, kora vrbe, bogata prirodnim sastojkom salicinom, koristila se kao lijek protiv groznice i bolova – mnogo prije nego što su postojali savremeni lijekovi.

Jedan od najmanje poznatih, ali izuzetno značajnih simbola bio je glog. Ovo drvo sa trnovitim granama predstavljalo je zaštitu i sigurnost. Sadnjom gloga uz ivice imanja stvarala se prirodna barijera protiv zla, ali i prava živa ograda. Osim simbolike, glog je bio i važan prirodni lijek – njegove bobice koristile su se za jačanje srca, a pravili su se sokovi, sirupi i razni pripravci.

Voćke su u narodnom vjerovanju imale poseban status. Jabuka je bila simbol plodnosti, zdravlja i obnove. Često se koristila u svadbenim običajima, a njeno prisustvo u dvorištu donosilo je obilje. Šljiva, s druge strane, imala je praktičnu i kulturnu ulogu – njeni plodovi su se sušili, od nje se pravila rakija, i gotovo da nije bilo domaćinstva bez ovog stabla. Njene sorte čuvale su se kroz generacije, i bile su znak tradicije, rada i pripadnosti.

Uređenje dvorišta nije bilo samo pitanje ukusa, već i poštovanja prema prirodi i duhovne ravnoteže. Svako drvo imalo je svoje mjesto, svoju svrhu i energiju. Nije se sadilo nasumično – drvo je bilo član porodice, živi entitet koji komunicira sa prostorom i ljudima. Naši preci su razumjeli da priroda ima svoj jezik, i pažljivo su je slušali. Možda bi i danas, u vremenu kada sve više gubimo kontakt sa prirodom, trebalo zastati i podsjetiti se tih mudrosti. Jer, ako pažljivo slušamo, priroda nam i dalje može prenijeti poruke koje smo zaboravili – o balansu, blagostanju i suživotu.

Slične objave

Kako Japanci 0staju vitalni i nakon 80. godine: Nije genetika, već se pridržavaju 4 pravila posebno kada pređu 40 godina

Japan već desetljećima fascinira svijet svojom dugovječnošću. U toj otočnoj zemlji živi najviše stogodišnjaka po glavi stanovnika, a ono što posebno intrigira znanstvenike i promatrače nije samo koliko dugo Japanci žive, nego i kako žive – aktivno, svježe, vedro i s iznimnim osjećajem svrhe. Stariji Japanci često sami rade u vrtu, planinare, voze bicikl ili […]

0vu voćku jedite svako veče: Spavaćete „kao top“ cijele noći i tijelo će vam se preporoditi

U užurbanom ritmu modernog života, sve više ljudi traži prirodna rješenja za bolji san i opće zdravlje. Među namirnicama koje su se pokazale kao pravi mali čuvari vitalnosti posebno se izdvaja kivi. Njegov bogat nutritivni sastav i izvanredne zdravstvene prednosti čine ga idealnim izborom za večernju užinu. Nije riječ samo o voću koje nas oduševljava […]

0va 3 znaka od 12. decembra jahaće na divljem talasu uspjeha: Tvrdi čuveni astrolog TAMARA Globa

Godina se bliži kraju, nova samo što nije stigla, ali to ne znači da zvijezde neće iskoristiti priliku da nas iznenade u samom finišu. Period koji počinje 12. decembra biće posebno turbulentan i osjetiće ga cijeli Zodijak, otkriva Tamara Globa, ali ova tri horoskopska znaka imaće, kaže čuveni ruski astrolog, na raspolaganju „supersonični lift“ koji […]

Mislio sam da je kvar a onda sam čuo istinu koju nisam očekivao

Jedna mlada žena je pozvala mladića u svoj stan pod izgovorom da joj se pokvario bojler međutim kada je došao rekla mu je da je nešto sasvim drugo u pitanju što ga je šokiralo. Razgovarala je sa mnom zabrinutim glasom, tvrdeći da joj “bojler curi” i da joj je potrebna hitna pomoć jer se boji […]

Mislio sam da je sitnica, a onda mi je starica otkrila nevjerovatnu istinu

Jedan mladić je primjetio stariju ženu koja je sa teškom mukom nosila kese sa namirnicama iz trgovine i ponudio se da joj pomogne. Idući sa njom saznao je neke stvari koje su bile šokantne. Sreo sam je ispred konstrukcije, teško je nosila dvije teže torbe i jedva je stajala na nogama. Prebrodio sam prepreku i […]

Kupio sam mu hljeb a njegova reakcija me je ostavila bez riječi

Ljuid koji nemaju ništa ili imaju jako malo spreminiji su da to podijele sa drugima nego oni koji ne znaju šta će sa novcem a upravo o tome se radi u našoj današnjoj priči. Mladić koji je prosio pred pekarom primijetio je: nije tražio kruh, već nešto značajnije. Održavao je miran položaj, spuštene glave, kao […]
- Advertisement -