Doktorka Ivana Stefanović iz beogradske Hitne pomoći uputila je upozorenje i naglasila da se ljudi često nesvjesno izlažu riziku jer prave jednu uobičajenu grešku piju samo vodu, vjerujući da je to dovoljno.
Tokom vrelih ljetnjih dana, kada temperature dostižu rekordne vrijednosti, posebno je važno znati kako se zaštititi i sačuvati svoje zdravlje. Doktorka Ivana Stefanović, poznata stručnjakinja iz beogradske Hitne pomoći, apeluje na građane da budu krajnje oprezni i da prilagode svoje navike kako bi izbjegli ozbiljne zdravstvene komplikacije koje visoke temperature mogu izazvati.
U pojedinim dijelovima Srbije, uključujući i Beograd, temperature prelaze čak 39 stepeni, a vrućina ostavlja posljedice ne samo na ljude već i na životinje i životnu sredinu. Dok se trava suši, a voće i povrće strada od žege, ljudi traže spas u hladu, vodi i raznim načinima rashlađivanja. Ipak, doktorka upozorava da ekstremna vrućina nije samo neprijatna, već može biti opasna po život, posebno za starije osobe, hronične bolesnike i djecu.
Osobe sa srčanim problemima i oni koji pate od visokog ili niskog krvnog pritiska moraju biti posebno oprezni. Visoke temperature uzrokuju širenje krvnih sudova, što dodatno opterećuje srce. Kod osoba sa niskim pritiskom to može dovesti do nesvjestice, vrtoglavice, pa čak i padova sa ozbiljnim posljedicama. Stručnjaci preporučuju da se izbjegava izlazak napolje u najtoplijem dijelu dana – od 11 do 17 časova – i da se boravi u rashlađenim prostorima ili barem u dobro provjetrenim sobama.
Odeća takođe igra veliku ulogu u očuvanju zdravlja tokom vrelih dana. Doktorka Stefanović savjetuje da se nose lagani, svijetli materijali kao što su pamuk i lan, koji omogućavaju koži da diše i zadržavaju manje toplote. Djeca bi obavezno trebalo da nose kape kada izlaze napolje, dok se stariji građani savjetuju da ne izlaze bez prijeke potrebe, posebno ne kada sunce najjače prži.
- Hidratacija je ključna za prevenciju toplotnog udara. Potrebno je piti dovoljno tečnosti tokom cijelog dana, i to ne samo vodu, već i prirodne napitke koji sadrže malo šećera, poput limunade s medom, kako bi organizmu bila dostupna dodatna energija u trenucima stresa. Osobama koje pate od niskog krvnog pritiska preporučuje se da uvijek pri ruci imaju nešto slano, kao što su perece ili slani štapići, kako bi spriječile nagle padove pritiska.
Poseban problem predstavljaju urbane sredine, gdje tzv. „betonska toplota“ doprinosi da se gradovi noću ne rashlađuju dovoljno. Asfalt i zgrade zadržavaju toplotu, zbog čega je temperatura u stanovima često viša nego napolju. Stariji ljudi, koji žive na posljednjim spratovima ili pod krovovima, posebno su ugroženi. Nažalost, mnogi iz navike ili želje da uštede struju izbjegavaju korišćenje klima uređaja ili ventilatora, čime dodatno izlažu svoj organizam riziku.
U takvim slučajevima, uloga porodice, rodbine i komšija postaje nezamjenjiva. Potrebno je redovno provjeravati kako su stariji, da li imaju dovoljno vode, rashlađeni prostor i jesu li bezbjedni. Čak i kratka posjeta ili telefonski poziv može napraviti razliku i pomoći u sprječavanju tragedije.
Zdrav razum i slušanje signala koje tijelo šalje postaju najvažniji alati u borbi protiv ekstremnih temperatura. Izbjegavanje fizičkog napora, konzumacija lagane hrane, pravljenje čestih pauza u hladu i briga o hidrataciji ključni su koraci koji mogu spasiti život. Toplotni udar i dehidracija ne dolaze iznenada, ali kada nastupe, posljedice mogu biti ozbiljne i čak kobne ako se ne reaguje na vrijeme.
Doktorka Stefanović podsjeća sve građane da u ovakvim danima briga o zdravlju nije izbor, nego nužnost. Potrebno je misliti ne samo na sebe, već i na druge, posebno one najranjivije. Rashladite prostor, unosite dovoljno tečnosti i obratite pažnju na znakove koji ukazuju da organizam ne može da se izbori s vrućinom. Pravovremena reakcija može spriječiti ozbiljne komplikacije i sačuvati živote.