Postoji određena hrana koju bi trebalo izbegavati zbog njenih negativnih efekata na zdravlje bubrega, a to ističe doktorka Džanin Braunin, specijalistkinja naturopatije koja ima veliki broj pratilaca na društvenim mrežama, uključujući više od milion ljudi na TikToku. U jednom od svojih nedavnih videa, doktorka je upozorila na tri ključne vrste hrane koje bi trebalo smanjiti ili potpuno eliminisati iz ishrane, jer mogu izazvati ozbiljne probleme sa bubrežnim funkcijama.
Prvi na listi su gazirani sokovi, koji se često konzumiraju u velikim količinama, a koji mogu negativno uticati na bubrege zbog visokog sadržaja šećera i fosfora. “Ova pića su bogata šećerom i fosforom, mineralom koji može predstavljati velik izazov za bubrege, jer previše fosfora može narušiti ravnotežu minerala u organizmu”, upozorava doktorka. Pored toga, gazirani sokovi mogu doprineti povećanju telesne mase, što dovodi do nastanka oboljenja poput hipertenzije i dijabetesa – dva glavna uzroka koji mogu ozbiljno ugroziti zdravlje bubrega. Redovno konzumiranje ovih napitaka može pogoršati funkciju bubrega, pa je preporučljivo izbegavati ih u što većoj meri.
- Drugi na listi su suhomesnati proizvodi, kao što su šunka, salame i drugi prerađeni mesni proizvodi koji su vrlo popularni u svakodnevnoj ishrani, naročito u sendvičima. Ovi proizvodi sadrže visok nivo soli i nitrata, koji mogu negativno uticati na bubrege. “Nitrati koji se koriste u procesu proizvodnje ovih namirnica mogu biti veoma štetni za bubrege, dok visok sadržaj soli povećava rizik od hipertenzije, što može dodatno opteretiti bubrege”, objašnjava doktorka Braunin. Osim soli i nitrata, ovi proizvodi često sadrže i visok nivo zasićenih masti, rafinisanih ugljenih hidrata i dodatnih šećera, dok im nedostaju važni nutrijenti poput vlakana i proteina. Ako je teško u potpunosti eliminisati ove proizvode, preporučuje se da se pređe na meso poput ćuretine ili piletine, uz izbor verzija sa niskim sadržajem soli i nitrata.
Treća namirnica koju doktorka upozorava da treba izbegavati jeste konzervisana hrana. Slično kao i sa suhomesnatim proizvodima, glavni problem kod konzervirane hrane je visok sadržaj soli, koja se koristi kao konzervans. “Za razliku od prirodne morske soli koja je bogata mineralima, jodirana so koja se koristi u konzerviranim proizvodima može biti štetna za bubrege, naročito kada se konzumira u velikim količinama”, kaže ona. Doktorka preporučuje da se, kada je to moguće, bira konzervisana hrana sa niskim sadržajem soli, kao što su konzervirani pasulj, povrće ili supe koje ne sadrže previše natrijuma.
Iako ovi proizvodi mogu biti vrlo ukusni i praktični, njihova učestala konzumacija može dovesti do ozbiljnih problema sa zdravljem bubrega. Zato je važno pažljivo birati namirnice koje unosimo u organizam i truditi se da u ishrani dominiraju sveže, neprerađene namirnice bogate hranjivim tvarima. Na taj način ne samo da ćete očuvati zdravlje bubrega, već ćete i unaprediti svoje ukupno zdravlje i dobrostanje.
BONUS TEKST
Jedna od najzanimljivijih činjenica o ljudskom mozgu je da je on najenergetičniji organ u tijelu, iako čini samo oko 2% ukupne tjelesne mase. Iako je relativno mali u odnosu na ostatak tijela, mozak troši čak 20% ukupne energije koju organizam koristi. To znači da, čak i kada smo u mirovanju, mozak je u stalnom procesu obrade informacija, održavanja osnovnih funkcija i upravljanja našim tijelom.
Mozak je izuzetno aktivan i složen organ koji ima oko 86 milijardi neurona, a svaka od tih stanica može biti povezana s tisućama drugih, stvarajući nevjerojatno složene mreže. Ove neuronske mreže omogućuju nam da učimo, pamtili, razmišljamo i reagiramo na okolinu. Možda najzanimljivije je to da mozak ne prestaje stvarati nove neuronske veze tokom cijelog života, što znači da je uvijek sposoban za učenje i prilagodbu, čak i u starijoj dobi.
Zanimljivo je i da se mozak tijekom sna “čisti”. U tom periodu, stanice mozga smanjuju svoj volumen, što omogućava mozgu da ukloni toksine koji su se nakupili tokom dana, čime se održava njegova dugoročna funkcionalnost.