U crkvenom pravoslavnom kalendaru postoji veliki broj dana koji su obilježeni kao crveno slovo a i danas je jedan od njih. Za vjernike su važni i običaji koji se vežu sa svece a u nastavku saznajte više.
Srpska pravoslavna crkva danas slavi jedan od najznačajnijih praznika u svom vjerskom kalendaru, pogubljenje Svetog Ivana Krstitelja. Ovo slavlje, koje se još naziva i Jesenski Sveti Ivan ili Ivan Obezglavljeni, ima dugu povijest u našoj kulturi i vrlo ga štuju vjernici. Slavlje je posvećeno ubojstvu svetog Ivana Krstitelja, proroka koji je sudjelovao u pripremi puta za Kristov dolazak. Herod Antipa, vladar Galileje, imao je značajnu ulogu u Ivanovoj smrti. Herod, koji se povezivao s njegovim nemoralnim ponašanjem, pobjegao je sa svojom zakonitom suprugom kako bi uzeo Herodijadu, suprugu svoga brata.
- Ivan Krstitelj nije oklijevao javno govoriti o ovom pitanju, što je razljutilo suverena. Kao rezultat toga, Jovan je uhićen i zatvoren, a njegov život je potom ugašen na makabračan način. Tijekom slavlja, Herodijadina kći, Saloma, plesala je pred pijanim Herodom da je išta tražila. Pod utjecajem svoje majke, Saloma je pokušala locirati vrh glave Ivana Krstitelja na zdjeli. Unatoč tome što je znao da je grešna, Herodu je još uvijek nedostajalo vjere da se popravi i naredio je pogubljenje Ivana. Odrubljivanje glave sv. Ivana Krstitelja slavlje je koje se prepoznaje po posebnim obredima i tradicijama.
Unatoč činjenici da je sveti Ivan preminuo prije slavlja Uskrsa, posvećena crkva koja je podignuta na Ivanovu grobu u Sevastiji posvećena je toj prigodi. Ovu proslavu pokrenuli su car Konstantin i carica Jelena u 4. stoljeću, a svrha je bila izgradnja crkve na mjestu Ivanova ubojstva. Praznik je jako cijenjen u srpskom stanovništvu, a među običajima koji se održavaju na ovaj dan nesumnjivo se najviše slavi post i molitva u crkvi. Vjernici se okupljaju u vjerskim središtima, održavaju se ceremonije štovanja, a izbjegava se svaka vrsta rada, bilo unutarnjeg ili vanjskog.
Bitno je slijediti tradiciju i ne konzumirati ništa s crvenom bojom, jer se crvena boja povezuje s izbacivanjem Ivanove krvi. Legenda kaže da je crvena boja predstavljala njegov odlazak, pa zato oni koji vjeruju u njega na ovaj dan ne jedu crveno voće, poput rajčice ili jabuke. Ovaj običaj posebno je raširen u dijelovima zemlje koji vjeruju da će poštovanjem ove tradicije sačuvati zdravlje djece. U nekim delovima Srbije, posebno u istočnom delu zemlje, postoji posebno verovanje u vezi sa crvenom šišarkom. Ova legenda ima crvenu nit koja bi trebala donijeti sreću, a nju treba skinuti baš na dan Glavosjeka sv. Ivana Krstitelja.
Smatra se da ako se na ovaj dan crvena uzica ne skine s ruke, može donijeti nesreću i nesretne situacije osobi koja je nosi. Osim toga, postoje i druge specifične tradicije, poput prakse bratimljenja po Bogu i svetom Ivanu, što je jedna od najčešćih tradicija u Srbiji. Osim toga, Ivanjdan je dio najčešćih slavlja, kojima Isusovi sljedbenici slave ovaj značajan dan. Srbija danas slavi i rođenje jednog od najvećih vjerskih učitelja, patrijarha Pavla, koji je rođen 1914. godine u Kućancima.
Patrijarh Pavle ostavio je značajan trag u istoriji Srbije svojom skromnošću, znanjem i odanošću crkvi. Umro je 2009., ali njegov utjecaj na duhovni život nacije i dalje se osjeća. Blagdan Glavosjeka svetog Ivana Krstitelja tako nije samo posveta bolnom povijesnom događaju, već i pouka duhovnosti, vjere i tradicije koja nam usađuje vrijednost morala, sposobnost govorenja istine i predanost vjeri.