Pravoslavni vjernici koji poštuju julijanski kalendar danas obilježavaju Badnji dan, dan koji najavljuje najradosniji hrišćanski praznik – Božić. Ovaj dan ima duboko ukorijenjeno značenje i značaj, jer se smatra pripremom za proslavu Isusovog rođenja, a običaji koji ga prate imaju veoma bogatu simboliku i duhovnu vrijednost. Badnji dan nije samo običan dan uoči Božića, već predstavlja dan ispunjen tradicijom, vjerovanjima, i radostima koje dolaze u krugu porodice i zajedništva.
Badnji dan počinje rano ujutro, kada vjernici odlaze u šumu da posijeku badnjak – granu hrasta koja je, prema narodnim vjerovanjima, sveto drvo Slovena. Badnjak se potom, uz molitve, sa prvim mrakom unosi u kuću, simbolizirajući dolazak Hrista u dom. Ovaj običaj je duboko ukorijenjen i nosi snažnu simboliku – badnjak se smatra svetim drvetom koje donosi blagostanje, zdravlje i prosperitet u dom.
Takođe, Badnji dan je posljednji dan božićnog posta, kada vjernici pripremaju dušu i tijelo za dolazak Božića. Taj post, koji traje 40 dana, podrazumijeva uzdržavanje od hrane životinjskog porekla, a cilj mu je očistiti dušu i tijelo, te se pripremiti za doživljaj i slavlje rođenja Božića. Na Badnji dan, osim običaja oko sječe badnjaka, vjernici prisustvuju i liturgijama, mole se i okupljaju u krugu porodice, pripremajući posnu trpezu. Na stolu se obično nalaze jela koja ne sadrže meso, kao što su riba, prebranac, razne posne salate, i slana jela koja simboliziraju skromnost i pokornost.
- Narodni običaji vezani za Badnji dan, iako su se s vremenom delimično izmijenili i mnogi su zaboravljeni, i dalje predstavljaju snažan temelj tradicije. U različitim krajevima običaji mogu biti specifični i različiti, ali postoje brojne sličnosti u tome kako se Badnji dan obilježava širom pravoslavnog sveta. U mnogim porodicama, običaji se prenose sa generacije na generaciju, a narodna vjerovanja čine Badnji dan još posebnijim.
Vjerovanja i običaji koji prate Badnji dan uključuju brojne detalje koji imaju duboko ukorijenjena značenja. Jedno od vjerovanja jeste da na Badnji dan ne treba ići bosi po slami, jer će to uzrokovati bolove u nogama. Prema tome, nakon što skinete obuću, odmah treba da obujete čarape, jer se vjeruje da će to donijeti zaštitu i blagostanje za cijelu godinu. Takođe, vjeruje se da na Badnji dan nije preporučljivo pozajmljivati ništa iz kuće, jer bi to moglo donijeti nesreću i siromaštvo tokom Božića. Ako ste nešto već pozajmili, tada treba to vratiti, kako bi kuća ostala sigurna i zaštićena.
Vezano za vatru koja se pali na Badnji dan, vjeruje se da ako na ognjištu ostane mnogo pepela, to je znak da će zima biti snažna i da će biti mnogo snijega. S druge strane, ako je na Badnji dan oblačno, vjeruje se da će naredna godina biti plodna i rodna. Još jedno vjerovanje kaže da na Badnji dan ne treba šišati kosu, brijati se ili sjeći nokte, jer bi to moglo donijeti loše zdravlje.
Jedan od važnijih običaja vezanih za Badnji dan je unos žita u kuću, kako bi naredna godina bila plodna. Takođe, slama se posipa po cijeloj kući, a naročito pod stolom gdje se okuplja porodica za večerom. Slama se smatra simbolom skromnosti i poniznosti, a njeno stavljanje pod sto ima značenje žrtve Hristu, koji je rođen u štali na slami. Domaćica često u slamu stavlja razne poklone, slatkiše i sitne igračkice koje djeca potom traže i uživaju u igri. Ovo je trenutak radosti, igre i zajedništva za cijelu porodicu.
- Na Badnje veče, koje je u suštini prelazni trenutak između Badnjeg dana i Božića, domaćinstvo je obično ispunjeno mirom i tišinom. Badnje veče je vrijeme iščekivanja i bdijenja, jer se vjeruje da je upravo tada trenutak kada se rađa Isus Hristos. Zbog toga, mnogi vjeruju da na Badnje veče ne treba spavati, već treba bdjeti i moliti se.
Večera na Badnje veče je posna, a na stolu se često nađe prebranac, sušena riba, povrće i druga jela koja ne sadrže meso. Ova večera je znak skromnosti, poniznosti i duhovne pripreme za Božić. Bitno je da se ovaj praznik provede u svom domu, u krugu porodice, sa ljubavlju i radošću. Prema običajima srpskog naroda, na Badnji dan i Badnje veče ne ide se u goste, jer je ovo vrijeme koje treba provesti u svom domu, sa voljenim osobama.
Badnji dan i Badnje veče nose duboko ukorijenjeno značenje u srpskoj tradiciji i pravoslavnoj vjeri. Ovaj dan nije samo priprema za Božić, već i dan koji okuplja porodicu, povezuje ljude u vjeri i tradiciji, te podsjeća na važnost skromnosti, ljubavi i zajedništva. Zbog toga, Badnji dan ima poseban duhovni i emotivni značaj, koji se osjeća kroz sve običaje i vjerovanja koja ga prate.