Trenutačno je znatan dio svjetske populacije pogođen anksioznošću, praćenom sve većom učestalošću depresije. Posebno treba istaknuti sve veći broj mlađih pojedinaca koji se suočavaju s ovim izazovima. Posljedično, sve veći broj pojedinaca traži olakšanje u antidepresivima. Viktor Frankl ispitao je bit i stvarnost patnje iz motivacijske perspektive.
Na njegov opus i sveobuhvatnu filozofiju duboko su utjecala njegova filozofska promišljanja, koja su protkana njegovim osobnim iskustvima u koncentracijskim logorima. Terapeutski pristup koji je formulirao, poznat kao **Logoterapija**, naglašava važnost otkrivanja smisla života kao temeljnog aspekta mentalnog blagostanja i zadovoljstva. Slijedi nekoliko bitnih načela ovog terapijskog okvira: 1. **Otkrivanje svrhe u nevolji**: Frankl tvrdi da je doista moguće pronaći smisao, čak i u najtežim okolnostima.
Preživljavanje obuhvaća više od same fizičke otpornosti; to uključuje potragu za dubokim značenjem usred osobnih kušnji i poteškoća.
- 2. **Autonomija izbora**: Prema Franklu, pojedinci posjeduju sposobnost određivanja svojih reakcija, bez obzira na okolnosti s kojima se suočavaju. Naš pristup životnim teškoćama, ma kako teške bile, utječe na ukupnu kvalitetu našeg postojanja. 3. **Potraga za smislom**: Kroz načela logoterapije, pojedinci se podržavaju u otkrivanju značenja unutar svojih svakodnevnih iskustava.
To može uključivati otkrivanje značaja u njihovim profesijama, društvenim interakcijama ili čak manjim detaljima koji pridonose njihovoj sveukupnoj sreći. 4. **Tumačenje stvarnosti**: Način na koji gledamo stvarnost i reagiramo na nju može duboko utjecati na naše emocionalno i psihičko zdravlje. Frankl je naglasio važnost njegovanja optimističnog gledišta i sudjelovanja u pozitivnim kognitivnim procesima. **Njegovanje odnosa**: Jačanje naših veza s drugima često predstavlja ključnu komponentu u potrazi za smislom.
Početak akademske godine uvodi niz odgovornosti, novih predmeta i niz nepoznatih pojmova koji zahtijevaju razumijevanje i ovladavanje.
Neophodno je i za učenike viših razreda i za brucoše da njeguju učinkovite strategije učenja i aktivno se uključe u svoje obrazovne potrage. Klinička psihologinja i psihoterapeutkinja Maria Benin nudi općenite smjernice, napominjući da se djeca obično mogu koncentrirati u trajanju koje je dvostruko manje od njih u minutama. Ona naglašava značajan utjecaj koji roditeljske radnje i uključenost imaju na brzinu kojom dijete uspostavlja produktivne navike.
- Prema njezinim riječima, dužnost je roditelja njegovati privlačno okruženje za svoje dijete, promičući sposobnost odgađanja trenutnog zadovoljstva, a istovremeno postavljajući jasna pravila i granice kojih se dosljedno pridržavaju. Kada se suočite s neprikladnim ponašanjem, bitno je brzo reagirati provedbom odgovarajućih radnji, koje mogu uključivati ukore, procjene odgovornosti ili primjenu posljedica.
Istraživački potkrijepljene smjernice za optimalno učenje pokazuju da je posvetiti jedan sat dnevno učenju povoljnije od sudjelovanja u tri sata učenja svaki treći dan. Kada se namjerava obraditi više tema u jednom danu, preporučuje se započeti s onima koje su izazovnije i manje poticajne. Kako bi se spriječilo gomilanje materijala, ključno je zadržati podnošljivo radno opterećenje. Slika preuzeta sa Shutterstocka ilustrira da ponovno razmatranje tema o kojima se raspravljalo u školi istog dana poboljšava zadržavanje. Dovršavanje domaće zadaće nedugo nakon nastave učvršćuje sadržaj i na taj način omogućuje učinkovitije i djelotvornije iskustvo učenja.
Kada kurikulum uključuje predmet koji se ponavlja, dovoljan je sažeti sažetak sadržaja, kao što je naznačeno. Štoviše, pokazalo se da je korisno potaknuti dijete da zabilježi ključne pojmove ili različite pojmove pomoću olovke i papira nakon početnog čitanja. Osim toga, verbaliziranje lekcije poboljšava njihovo razumijevanje predmeta, čime se jača samopouzdanje.
Dok roditeljska uključenost u djetetovu domaću zadaću može poslužiti kao motivacijski čimbenik, neophodno je poticati i jačati djetetovu sposobnost za samostalan rad, kako je naglašeno. Priznajte i pohvalite djetetov trud. Pobrinite se da vaše dijete svakodnevno ima domaću zadaću. Obavijestite ih kada je vrijeme za početak učenja i dovršavanje zadataka. Surađujte u pregledu uputa kako biste potvrdili da dijete razumije zahtjeve. Ako je potrebno, pomozite djetetu u snalaženju kroz ogledni zadatak. Utvrdite kriterije za ocjenjivanje.
Naš dopisnik primijetio je da poticanje ljubavi prema čitanju i učenju u sredini u kojoj nema knjiga ili u kojoj roditelji nisu aktivno uključeni u čitanju predstavlja znatno veći izazov. Klinički psiholog i psihoterapeut naglašava važnost modeliranja ponašanja i kvaliteta koje želimo prenijeti svojoj djeci, jer je najučinkovitiji odgojitelj konstruktivan primjer. Dijete koje razvije strast za čitanjem otkriva da su akademske obveze znatno lakše podnošljive od onih kojima nedostaje takav entuzijazam i ustaljene navike.