Home Lifestyle Često mokrite manje količine urina Noću se budite da idete u wc?...

Često mokrite manje količine urina Noću se budite da idete u wc? Ovo su simptomi jednog sindroma! Evo šta je u pitanju

7

Pojava učestalog mokrenja u malim količinama čest je fenomen, koji se općenito primjećuje tijekom dana; usprkos tome, također može dovesti do višestrukih buđenja noću u svrhu mokrenja. Osjećate li stalnu potrebu za mokrenjem malih količina tijekom dana Ovo se stanje obično javlja tijekom dnevnih sati, ali također može ometati vaš san, što rezultira nekoliko noćnih prekida da biste se olakšali. Ovaj proces karakterizira odsutnost peckanja ili boli.

Susrećete li se često s iznenadnom i neodoljivom željom za obavljanjem nužde? Ovaj osjećaj je često popraćen osjećajem pritiska koji se nalazi nisko u zdjelici, neposredno iznad stidne kosti, u području mokraćnog mjehura. Je li vam teško potisnuti ili odgoditi ovu silnu potrebu za mokrenjem? Ponekad ova hitnost može rezultirati smanjenim protokom urina. Kada uspješno uspijete zadržati urin neko vrijeme, nađete se u hitnoj potrazi za najbližim toaletom, stigavši ​​na vrijeme da spriječite nesreću. Općenito, količina izbačene mokraće nije velika, što vas može zbuniti. Ipak, slijedi duboko olakšanje, kao da ste ispustili barem litru. Ipak, u roku od trideset minuta, nagon za mokrenjem ponovno se javlja.

  • Želio sam razjasniti značajke poremećaja mokrenja povezanih sa sindromom preaktivnog mokraćnog mjehura, koji se obično naziva PAMM (na engleskom OAB—pretjerano aktivan mokraćni mjehur). Ovaj sindrom obuhvaća nekoliko simptoma, a hitnost je najznačajnija—karakterizirana naglom i snažnom potrebom za mokrenjem. Drugi simptom, koji pogađa otprilike jednu trećinu pacijenata, je urgentna inkontinencija, definirana kao nevoljno izbacivanje određene količine urina nakon osjećaja hitnosti.

Treći simptom je učestalo mokrenje, koje se javlja više od osam puta unutar vremenskog okvira od 24 sata, a može se pojaviti i noću kao nokturija, pri čemu pacijenti osjećaju potrebu za mokrenjem više puta tijekom noći. PAMM se može podijeliti u dva različita oblika. Prvi je neovisni sindrom koji nastaje u nedostatku temeljnog organskog stanja. Ja to nazivam urinarnom inkontinencijom; podsjeća na promuklost nakon noći ispunjene svečanostima ispunjenim pjevanjem, alkoholom i cigaretama.

U ovoj situaciji, grkljan može biti organski zdrav; međutim, njegova operativna sposobnost je ometena. Isto tako, pojedinac može imati zdrav mokraćni mjehur bez ikakvih organskih bolesti, ali i dalje imati poremećaj mokrenja obilježen povećanom učestalošću i hitnošću, što može rezultirati inkontinencijom. Ovaj oblik PAMM-a također može biti pogoršan prekomjernim unosom snažnih diuretika, kao i alkohola i kofeina.

Štoviše, inherentni proces starenja dovodi do smanjene sposobnosti za vršenje potpune dobrovoljne kontrole nad urinarnom funkcijom. Psihološki elementi poput napetosti, stresa, tjeskobe, straha i nervoze također mogu rezultirati pojavom PAMM sindroma. Nasuprot tome, različita prezentacija PAMM-a primijećena je kod pojedinaca s neurološkim poremećajima, koji uključuju Parkinsonovu bolest, multiplu sklerozu, stanja nakon moždanog udara, Alzheimerovu bolest, određene ozljede leđne moždine i uznapredovale faze dijabetesa.

  • Dodatno, PAMM sindrom može nastati zbog oslabljene srčane funkcije u kombinaciji sa značajnim zadržavanjem tekućine u tijelu. Urološki problemi, kao što je povećana prostata koja dovodi do nepotpunog pražnjenja mjehura, kao i kamenje u mjehuru ili tumori smješteni u donjem ureteru, također mogu igrati ulogu u razvoju PAMM-a. Nadalje, poremećaji bubrega koji rezultiraju izlučivanjem prekomjerne količine urina služe kao dodatni primjeri ovog sindroma.

Iako je iscrpno nabrajanje nepotrebno, bitno je razlikovati prvu vrstu PAMM-a, koja je funkcionalna i relativno benigna, i drugu vrstu, koja je posljedična. U potonjem scenariju, temeljno stanje predstavlja značajan rizik, čineći PAMM složenijom posljedicom koja zahtijeva pozornost na glavni uzrok.

Preliminarna klasifikacija, koju sam brzo označio kao “bezopasnu”, nije u potpunosti lišena rizika, osobito za one koji se bave određenim profesijama, uključujući rukovatelje pokretnom trakom ili vozače kamiona na dugim relacijama. Nadalje, izazovno je zamisliti bilo koje zanimanje na koje simptomi povezani s PAMM-om ne utječu.

Osim svojih profesionalnih posljedica, PAMM također umanjuje osobne angažmane; pojedinci mogu odlučiti suzdržati se od posjećivanja kina ili kazališnih predstava, ograničiti objedovanje vani, odreći se sudjelovanja u sportu, naići na smanjenu seksualnu aktivnost i suočiti se s neodobravanjem svog pastora zbog nedosljednog odlaska u crkvu. Ovo nije namijenjeno bilo kojem određenom pojedincu; već mi je cilj pokazati kako PAMM može nepovoljno utjecati na ukupnu kvalitetu života.