U današnjem članku donosimo vam jednostavan, ali izuzetno efikasan način da za svega deset minuta sedmično obezbijedite zdrav i bogat rod paradajza, čak i ako imate samo od 8 do 12 sadnica.
Ulaganjem tog minimalnog vremena možete značajno povećati prinos i očuvati biljke zdravima sve do kasne jeseni.Prvi korak podrazumijeva uklanjanje zaperaka, onih neželjenih izdanaka koji izbijaju iz spoja glavne stabljike i listova. Iako na prvi pogled deluju bezopasno, zaperci zapravo crpe energiju biljke, sprečavajući je da pravilno razvija plodove. Ako se redovno ne uklanjaju, ovi izdanci mogu da uguše biljku, smanje protok vazduha i svjetlosti između stabljika i povećaju rizik od bolesti. Dakle, potrebno je samo da priđete biljci i prstima pažljivo odstranite ove neželjene izdanke. Time omogućavate bolju cirkulaciju vazduha, više svjetlosti i, samim tim, obilniji rod.
- Druga bitna stavka jeste pravovremeno branje paradajza, i to dok je on još u takozvanoj fazi pucanja. Mnogi baštovani griješe čekajući da paradajz potpuno pocrveni na stabljici, vođeni idejom da je jedino tada najukusniji. Međutim, istina je drugačija. Kada paradajz počne da se crveni, unutrašnji proces sazrijevanja već je u toku, a likopen, pigment odgovoran za crvenu boju, aktivno se stvara. U ovoj fazi, ćelije na spoju sa stabljikom se stvrdnjavaju, što znači da plod više ne prima hranu od biljke – prekinuta je veza između njih. U tom trenutku, plod je već 50% zreo, i ako ga uberete, nastaviće da sazrijeva na toplom mjestu, čak i bez sunčeve svjetlosti.
Još je važnije što branje paradajza u toj fazi stimuliše biljku da stvara nove cvjetove, a time i nove plodove. Suprotno tome, ako ostavite previše zrelih plodova na stablu, biljka će usporiti ili čak prestati da cvjeta. Dakle, jednom sedmično pregledajte biljke, uberite sve plodove koji su počeli da crvene i stavite ih u toplu prostoriju, čak i bez prisustva svjetla – oni će i dalje pravilno sazrijeti.
- Treći korak je možda i najvažniji: redovna kontrola na prisustvo štetočina i bolesti. Ako na vrijeme uočite problem, možete spriječiti njegovo širenje i spasiti čitavu biljku, pa čak i čitavu baštu. Jedna od ključnih preventivnih mjera je odstranjivanje donjih listova i grana, do visine od oko 60 centimetara. Ovo sprječava da patogeni iz zemlje dospiju na lišće, što je posebno važno kod kišnog vremena ili zalivanja. Time se drastično smanjuje mogućnost razvoja gljivičnih infekcija, koje su česte kod paradajza.
Zadnji, ali nikako manje važan korak je pravilno zalivanje i prihrana. Paradajz se nikada ne zaliva preko listova, jer to može izazvati razvoj bolesti. Najbolje je zalivati direktno u korijen, i to duboko, ali rijetko. Umjesto svakodnevnog zalivanja, preporučuje se jedno obilno zalivanje nedjeljno. Na taj način biljka razvija dubok korijenov sistem, koji joj omogućava da samostalno traži vodu u dubljim slojevima zemlje i postaje otpornija na sušne periode. Takav način zalivanja čini paradajz snažnijim i manje zavisnim od spoljašnjih uslova.
Ukoliko je potrebno, uz zalivanje možete dodati i organsko đubrivo kako bi se biljci osigurala dodatna energija za rast i razvoj plodova. Najbolje je koristiti kompost, stajnjak ili prirodna biljna đubriva, koja ne sadrže štetne hemikalije.
Ovi jednostavni koraci mogu se obaviti za manje od deset minuta sedmično, a učinak koji ostavljaju na zdravlje i rodnost biljke je ogroman. Vaš trud će se višestruko isplatiti, jer ćete imati zdravije biljke, obilniji rod i dužu sezonu berbe. Ne zaboravite – redovna njega i pažnja su ključ svakog uspješnog uzgoja. Samo malo vremena i znanja dovoljno je da uživate u bogatstvu domaćeg paradajza, uzgojenog s ljubavlju.