Nije neuobičajeno promatrati pse kako jedu travu, što je ponašanje koje često izaziva zabrinutost među njihovim vlasnicima. Unatoč prevladavanju različitih mitova i teorija koje okružuju ovo ponašanje, znanstvene studije uglavnom nisu uspjele potvrditi te pretpostavke. Dok mnogi pojedinci vjeruju da psi jedu travu kao odgovor na nutritivne nedostatke ili kao sredstvo za ublažavanje probavnih smetnji, dokazi upućuju na to da ta objašnjenja možda nisu posve točna.
- Dok manji dio pasa doživi povraćanje nakon konzumiranja trave, a većina ih samo pase, jedno je prihvatljivo objašnjenje da trava može iritirati želudac, potencijalno izazivajući povraćanje. Unatoč tome, primarni motivi za pse koji jedu travu često leže negdje drugdje, uključujući sklonost njezinu okusu i teksturi. Mlada, nježna trava može ponuditi vitalne vitamine i vlakna koja su korisna za njihovo zdravlje, a psi mogu uživati u njezinom okusu na sličan način na koji uživaju u drugim netipičnim predmetima koje susreću u svojoj okolini, poput izmeta ili ostataka hrane.
Kanabis može djelovati kao sredstvo za ublažavanje stresa u određenim okolnostima. Na primjer, kada pas naiđe na nepoznatog psa, mogao bi pasti travu kao način da se umiri i razmisli o situaciji. Dakle, čin konzumiranja trave može povremeno ukazivati na stres ili nesigurnost kod psa.
- Unatoč tome, sklonost prekomjernoj konzumaciji trave može ukazivati na gastrointestinalne probleme, uključujući nelagodu u trbuhu, zatvor ili druge probavne smetnje, što zahtijeva savjetovanje s veterinarom. Osim toga, ključno je pratiti mjesta na kojima pas pase travu, budući da urbani travnjaci često sadrže kemikalije poput pesticida i herbicida koji mogu predstavljati toksični rizik za životinju.
Nasuprot tome, ako pas jede travu u prirodnim, nezaštićenim okruženjima poput šuma ili polja, zabrinutost u pogledu potencijalnih opasnosti obično je minimalna.Ukratko, povremeno konzumiranje trave od strane vašeg psa obično je bezopasno i može čak donijeti neke dobrobiti njegovom zdravlju. Ipak, ako primijetite učestalo jedenje trave ili druge zabrinjavajuće znakove, kao što su povraćanje ili znakovi nelagode, bilo bi pametno konzultirati se sa svojim veterinarom kako biste uklonili sve moguće zdravstvene probleme.
BONUS TEKST:
Kupine su sočno voće koje pripada porodici Rosaceae, zajedno sa malinama, jagodama i drugim voćem iz roda Rubus. Ovo voće je veoma cenjeno zbog svog ukusnog i osvežavajućeg ukusa, a takođe je i izuzetno bogato hranljivim sastojcima.
Nutritivna vrednost: Kupine su bogate vitaminima, mineralima i vlaknima. Sadrže visok nivo vitamina C, koji je važan za imunitet i zdravlje kože. Takođe su dobar izvor vitamina K, folne kiseline, vitamina E i B vitamina, kao i minerala poput kalcijuma, gvožđa, magnezijuma i kalijuma.
Antioksidansi: Kupine su bogate antocijaninima, prirodnim pigmentima koji daju plavu i crnu boju plodovima. Ovi antioksidanti pomažu u zaštiti tela od slobodnih radikala, smanjujući rizik od hroničnih bolesti kao što su srčana oboljenja i rak.
Primena u kuhinji: Kupine su vrlo svestrane u kuhinji. Mogu se koristiti sveže u voćnim salatama, smutijima i kao sastojak za kolače i torte. Takođe, popularne su za pripremu džemova, sokova, sirupa i drugih slatkih poslastica. Često se kombinuju sa drugim bobičastim voćem, kao što su maline ili borovnice.
Sezona i berba: Kupine sazrevaju u letnjem periodu, obično od jula do avgusta, zavisno od geografskog područja i vrste. Mogu se berbati ručno ili mašinski, a najbolji plodovi su oni koji su potpuno crni i sočni, ali ne i previše meki.
Uzgoj: Kupine se obično gaje na grmovima ili žbunovima. Potrebno im je sunčano mesto i dobro drenirano tlo. Grmovi kupine mogu se širiti i rasti kao trnoviti vinovisi, pa je važno redovno ih obrezivati kako bi se postigao dobar prinos.
