Naš probavni sistem ima jednu od najvažnijih uloga u našem organizmu i zato je i podložan raznim bolestima. Da bismo ga očuvali potrebno je voditi računa o načinu naše prehrane.
Sve veći broj ljudi počeo se brinuti o prehrambenim odlukama koje donose i utjecaju hrane na njihovo cjelokupno zdravlje. Stoga mnogi pokušavaju promijeniti svoje prehrambene planove kako bi uključili zdravije alternative, poput voća i povrća. Izvanredna kombinacija dvije specifične namirnice može značajno poboljšati funkciju crijeva i olakšati probavu hrane za doručak. Ovaj obrok je prvenstveno odgovoran za osiguravanje energije tijekom dugog razdoblja neaktivnosti.
Dok neki ljudi doručkuju odmah nakon buđenja, drugi će odgoditi obrok do kasnije tijekom dana kada osjete glad. Bez obzira na trajanje, dosljedan režim doručka ključan je za postizanje vrhunskog fizičkog zdravlja. Osim toga, ne treba zanemariti značaj ove specifične kombinacije namirnica. Nakon reklame, Branka Mirović, nutricionistica, predlaže da doručak treba konzumirati unutar sata nakon buđenja.
Ovaj prijedlog proizlazi iz spoznaje da se rezerva glukoze u jetri, koja je potrebna za aktiviranje mišića, obično održava oko 1,5 sat. Osim toga, količinu i sastav doručka treba prilagoditi individualnim karakteristikama poput dobi, spola, zdravstvenog stanja te očekivanog fizičkog i mentalnog napora. On se fokusira na potrebu uključivanja svih esencijalnih hranjivih tvari u obrok za doručak. Proteini se mogu dobiti konzumacijom jaja, mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti i visokokvalitetnog suhomesnatog proizvoda.
Što se tiče ugljikohidrata, kruh ili tost smatraju se najprikladnijim opcijama. Važno je znati da neke osobe mogu imati simptome nadutosti kada jedu kruh od cjelovitih žitarica ili peciva koja sadrže razne sjemenke. Ove opcije, koje su izvorne države, često imaju veću količinu kalorija i sadrže dodatne konzervanse koji produžuju njihov rok trajanja na polici. Branka Mirović fokusira se na značaj treće ključne hranjive tvari, masti, koja se dobiva iz mliječnih proizvoda.
Izbjegavanje masti u prehrani se ne preporučuje jer je važna za proizvodnju hormona i apsorpciju vitamina D. Osim toga, važno je konzumirati dovoljno tekućine, što se može postići pijenjem mlijeka, jogurta, kiselog mlijeka i čaja. Onima koji ih vole preporučuje se da u doručak uključe svježe voće. Gastroenterologinja dr. Karolin Sojka ima sličnu filozofiju, navodi da je, po njenom profesionalnom mišljenju, najbolji doručak mješavina jaja i jogurta. Uključivanje ove dvije vrste hrane u vašu prehranu može poboljšati zdravlje vaših crijeva.
- Jogurt, koji se stvara procesom fermentacije koji uključuje bakterije i kvasac, značajan je u osiguravanju probiotika koji potiču zdravo crijevno okruženje. Suprotno tome, jaja imaju visoku koncentraciju raznih nutritivnih komponenti, uključujući proteine, omega-3 masne kiseline, vitamine B skupine i vitamin D, a sve su važne za promicanje optimalnog zdravlja crijeva. Dr. Carolin naglašava potrebu održavanja mikrobioma bogatog korisnim bakterijama.
Ove bakterije nisu važne samo za učinkovitu probavu hrane, već imaju i ulogu u regulaciji raspoloženja, potencijalu za kognitivni pad i bitne su za zdravlje imunološkog sustava. Kao rezultat toga, ključno je započeti svaki dan hranom koja potiče zdravlje crijeva. Dr. Carolyn predlaže uključivanje jaja i jogurta u prehranu, jer obje ove namirnice pružaju zasitan izvor proteina, a istovremeno unose korisne bakterije koje doprinose promjeni sastava vašeg mikrobioma.
Dodatni tekst:
Češnjak je poznat po svom snažnom okusu i mirisu, jedna je od najstarijih biljaka s ljekovitim svojstvima koja su sastavni dio prirodnih metoda liječenja i globalne kulture više od pet tisućljeća. Biljka potječe iz središnje Azije, a zatim se proširila na druga područja svijeta. Češnjak obiluje hranjivim tvarima, što jača imunološki sustav i ima brojne zdravstvene prednosti. Najčešća kemijska komponenta u češnjaku, alicin, pripisuje se njegovim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i parazitskim svojstvima.
U staroegipatskoj kulturi češnjak je bio značajan i štovan kao sveta biljka. Davao se robovima kako bi povećali svoju snagu i izdržljivost, a nalazio se čak i u grobnicama faraona. Slično tome, sportaši u staroj Grčkoj i Rimu konzumirali bi češnjak prije natjecanja, dok bi ga vojnici konzumirali prije ulaska u bitku kako bi povećali svoju izdržljivost, snagu i imunitet na bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je uvezen u Indiju i Kinu, gdje je postao popularan zbog svojih ljekovitih svojstava.
Zbog svojih nutritivnih i ljekovitih svojstava, češnjak je važan i u kulinarstvu i u kućanstvu. Ima značajan utjecaj na prehranu i uključuje se u većinu recepata kao začin. Danas mnogi ljudi vjeruju da je češnjak prirodni antibiotik koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Preporučuje se redovita konzumacija sirovog češnjaka, a neugodan osjećaj zadaha možete ublažiti i sokom od limuna, jabukom, mentom, mlijekom ili žvakanim zrnima kave, a možete ga kombinirati i s maslinovim uljem.