Prof. dr. Ranko Raičević nas upozorava na svakodnevne greške koje pravimo tokom toplih dana.U nastavku našeg članka ćemo vam otkriti šta nam savjetuje uvaženi doktor.
Upozorenja i savjeti prof. dr. Ranka Raičevića, uglednog neurologa i predsjednika Društva neurologa Srbije, sve više dobivaju na značaju u vrijeme ljetnih vrućina, kada visoke temperature ugrožavaju zdravlje mnogih ljudi. Kao redoviti profesor na Medicinskom fakultetu Vojnomedicinske akademije Sveučilišta obrane u Beogradu i pročelnik Katedre za neurologiju, dr. Raičević je istaknuo da nepravilne navike tijekom ljeta, osobito u vezi s izborom pića i korištenjem klima-uređaja, mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje, čak i kod inače zdravih pojedinaca.
Ekstremne vrućine nepovoljno djeluju na organizam jer dovode do širenja krvnih žila koje opskrbljuju važne organe kao što su mozak, srce i bubrezi. Zbog toga tijelo, koje pokušava regulirati tjelesnu temperaturu, dodatno opterećuje cirkulacijski sustav. Kod osoba koje već imaju problema s krvnim žilama ili boluju od kardiovaskularnih bolesti, ovakvi vremenski uvjeti mogu izazvati ozbiljna oštećenja, pa čak i moždani udar. Česta pojava kod ljudi izloženih velikim vrućinama je hipoksija – stanje u kojem dolazi do smanjenog dotoka kisika i hranjivih tvari u mozak, što može dovesti do pada krvnog tlaka i poremećaja svijesti.
- Zbog tih rizika, prof. Raičević naglašava važnost preventivnog ponašanja tijekom ljeta. Prije svega, savjetuje da se izbjegava boravak na otvorenom tijekom najtoplijeg dijela dana – između 10 i 16 sati – jer je tada UV zračenje najintenzivnije i najštetnije. Također preporučuje konzumaciju velike količine tekućine, prvenstveno obične negazirane vode. Gazirana pića, iako privlačna zbog osvježenja koje nude, mogu biti štetna jer sadrže visoke koncentracije natrijevih i kalijevih iona, što može uzrokovati poremećaje srčanog ritma.
Alkoholna pića, posebno jaka alkoholna pića, strogo se ne preporučuju tijekom ljetnih dana. Alkohol dodatno širi krvne žile, što dodatno pojačava učinak vrućine, a istovremeno smanjuje učinkovitost kisika u tijelu, što može ozbiljno ugroziti srce i mozak. Dok mladi i zdravi pojedinci ponekad mogu tolerirati male količine alkohola, osobe s postojećim zdravstvenim problemima trebaju ga potpuno izbjegavati tijekom ljeta.
Jedan od simptoma koji često prati visoke temperature je pulsirajuća glavobolja ujutro. To je, prema mišljenju neurologa, posljedica lošeg sna uslijed vrućine, čestog buđenja zbog žeđi, ali i promjena u električnom i ionskom sastavu atmosfere, koje također mogu utjecati na rad živčanog sustava.
Posebnu pažnju treba obratiti na korištenje klima-uređaja. Iako klimatizacija pomaže u stvaranju ugodnijeg životnog prostora, njezina nepravilna upotreba može biti kontraproduktivna. Mnogi ljudi tijekom ljeta ostavljaju klima-uređaje uključene dok spavaju, što može izazvati zdravstvene probleme, osobito kada je razlika između vanjske i unutarnje temperature prevelika.
Cilj klimatizacije nije stvaranje umjetne hladnoće, već održavanje temperature prostora samo nekoliko stupnjeva nižom od vanjske, kako bi se tijelo moglo lakše prilagoditi promjenama. Idealna temperaturna razlika između unutarnjeg i vanjskog prostora trebala bi biti između pet i šest stupnjeva. Nažalost, u praksi se često događa da unutarnja temperatura padne i do 10 ili 15 stupnjeva niže od vanjske, što stvara šok za tijelo prilikom naglih prijelaza između prostora. Ovakve razlike osobito su opasne za osobe sa slabijim imunitetom, kroničnim bolestima ili respiratornim problemima.
Raičević također ističe da u mnogim javnim prostorima, poput trgovina, klima-uređaji budu podešeni na preniske temperature, često i 18 stupnjeva, što je znatno ispod preporučene razlike. Umjesto osvježenja, takva praksa povećava rizik od prehlade, upale sinusa, grla i drugih respiratornih problema, a istovremeno i dodatno opterećuje energetske resurse.
Zaključno, prof. Raičević poziva građane da tijekom ljetnih mjeseci vode više računa o svojem zdravlju. Njegove preporuke su jednostavne: boravak u hladu, pravilna hidratacija uz negaziranu vodu, izbjegavanje alkohola i odgovorna upotreba klima-uređaja. Ljetne temperature same po sebi nisu nužno opasne, ali pogrešni obrasci ponašanja i ignoriranje upozorenja stručnjaka mogu imati ozbiljne posljedice po zdravlje, pogotovo kod ranjivih skupina.