Ovaj članak posvećujemo zdravlju.Šećer u krvi ključno je za normalno funkionisanje organizma.Održavanje stabilne razine glukoze u krvi je od velike važnosti, jer previše ili premalo glukoze može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
Glukoza u krvi, poznata i kao šećer u krvi, predstavlja količinu glukoze koja cirkuliše kroz krvotok u datom trenutku. Glukoza je jednostavan šećer, ali istovremeno jedan od najvažnijih izvora energije za naš organizam. Bez nje, tijelo ne bi moglo pravilno funkcionirati, a mozak i mišići – koji su među najaktivnijim potrošačima energije – posebno zavise od stabilne i stalne opskrbe glukozom.
- Ova supstanca potiče najčešće iz hrane koju unosimo, posebno iz ugljikohidrata poput kruha, riže, tjestenine, voća i slatkiša. Nakon jela, šećer se razgrađuje u probavnom sistemu i apsorbuje u krv, gdje započinje proces regulacije putem hormona, prvenstveno inzulina koji luči gušterača. Inzulin omogućava stanicama da preuzmu glukozu iz krvi i iskoriste je za energiju ili pohrane za kasniju upotrebu.
U zdravom organizmu, ovaj mehanizam radi savršeno – razine šećera u krvi ostaju u granicama normale. Međutim, u slučaju poremećaja poput dijabetesa, dolazi do problema u proizvodnji ili djelovanju inzulina, što dovodi do naglih porasta (hiperglikemije) ili padova (hipoglikemije) razine glukoze.
Trudnoća i poremećaji glukoze u krvi
Trudnice koje boluju od dijabetesa tipa 1 ili tipa 2 često su podložne oscilacijama u nivou glukoze. Kod njih se može javiti hipoglikemija – stanje u kojem razina šećera u krvi pada ispod normale. Ovo stanje nije rezervisano samo za osobe sa dijabetesom – može se javiti i kod osoba bez dijagnostikovanog dijabetesa, naročito nakon srčanog ili moždanog udara, uslijed ekstremnog stresa, posta ili nakon intenzivne fizičke aktivnosti bez odgovarajućeg unosa hrane.
Prepoznajte simptome visokog šećera – hiperglikemije
Jedan od najčešćih i najranijih znakova povišene glukoze u krvi je neutaživa žeđ, koja je često praćena suhoćom usta. Ovo je rezultat pokušaja tijela da iz krvotoka izvuče višak glukoze putem urina. Drugi uobičajeni simptomi uključuju:
- Zamagljen vid
- Hronični umor i slabost
- Nagli i neobjašnjiv gubitak tjelesne težine
- Nelagodnost u želucu, mučninu ili povraćanje
- Pojačani apetit
NHS (Nacionalna zdravstvena služba Velike Britanije) dodatno upozorava na učestalo mokrenje, naročito tokom noći. Ako se često budite kako biste obavili nuždu, moguće je da vaši bubrezi pokušavaju da eliminišu višak šećera putem urina. Ovo povećava potrebu za vodom i može izazvati dehidraciju, što dalje pogoršava stanje.
Infekcije kao znak upozorenja
Povišene razine glukoze u krvi takođe doprinose stvaranju pogodnog okruženja za rast bakterija i gljivica, što može dovesti do čestih infekcija mokraćnog sistema. Osobe sa hronično visokim šećerom češće pate od:
- Infekcija mokraćnog mjehura
- Upale mokraćne cijevi
- Soora (gljivične infekcije)
Znakovi koji mogu ukazivati na prisustvo infekcije uključuju osjećaj pečenja prilikom mokrenja, zamućen urin, bol u donjem dijelu stomaka ili leđa, te prisustvo krvi u urinu – što zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
Koje su idealne vrijednosti glukoze u krvi?
Za osobe koje imaju dijagnozu dijabetesa, praćenje nivoa glukoze u krvi je ključan dio svakodnevne zdravstvene rutine. U tu svrhu koriste se kućni uređaji za mjerenje šećera, koji omogućavaju brzo i jednostavno praćenje nivoa glukoze tokom dana.
Preporučene vrijednosti prema NHS-u su:
- Prije obroka: između 4,0 i 7,0 mmol/l
- Dva sata nakon obroka: ispod 8,5 do 9,0 mmol/l
Pored svakodnevnog mjerenja, postoji i dugoročni test poznat kao HbA1c, koji prikazuje prosječnu razinu šećera u krvi u prethodna dva do tri mjeseca. Ciljana vrijednost za većinu osoba sa dijabetesom je:
- Ispod 48 mmol/mol, što je ekvivalentno manje od 6,5% prema starom sistemu.
Ovo mjerenje je izuzetno važno jer pomaže ljekarima da procijene koliko je terapija efikasna i da li je potreban dodatni medicinski nadzor ili promjena u načinu života.
Kada potražiti pomoć?
Ako primijetite neke od navedenih simptoma – bilo da su blagi ili izraženiji – važno je da se obratite svom ljekaru opšte prakse. Pravovremeno prepoznavanje simptoma može spriječiti ozbiljne komplikacije. U slučaju hitnosti – poput gubitka svijesti, jakih bolova, izražene slabosti ili sumnje na hipoglikemijski šok – potrebno je odmah kontaktirati hitnu pomoć ili otići u najbližu zdravstvenu ustanovu.