Vera Matović u 79. godini ima stas kojem bi se mnoge žene divile. Uz vitalnost koju je zadržala, pjevačica pokazuje i figuru koja joj izvrsno pristaje.Svoju izvanrednu izvedbu u svom osmom desetljeću može zahvaliti načinu života koji je dosljedno održavala tijekom godina.
- Pjevačica je ranije otkrila svoj običaj ranog ustajanja kako bi otišla na trčanje. – Dosta sam ranoranilac, obično se budim oko četiri ili pet ujutro, ovisno o prethodnom odmoru. Odmah sam obukla trenirku i tenisice prije odlaska na trčanje.
- Sumnjam da malo ljudi održava takvu rutinu u mojim godinama, a ja također imam traku za trčanje kod kuće, koja igra ključnu ulogu u mom režimu hodanja; međutim, radije hodam nego leđno. rutinu na snimanjima i nastupima, međutim, ovako započinjem svoju svakodnevicu”, rekla je.Pjevačica je otkrila kako se zalaže za zdravu prehranu i hranjive prehrambene navike. Nedostatak poroka dodatno pridonosi njezinom izgledu i općem zdravlju.
“Ako slučajno pojedem težak obrok, sigurno bih osjetio nelagodu.” Kod kuće dajem prednost laganim i hranjivim opcijama za doručak i ručak jer obavljanje određenih aktivnosti postaje izazov s punim želucem. Niti pušim niti pijem; Nemam poroka. Pazim prvenstveno na hidratiziranu prehranu i jedem samo voće. sastoji se od ribe, piletine i salate, slatko obavezno izbjegavam.
BONUS TEKST:
Sarme su jedno od najvoljenijih i najpoznatijih jela u balkanskoj i istočnoevropskoj kuhinji. Iako se jelo može razlikovati od regiona do regiona, osnova je gotovo uvek ista: meso (najčešće svinjsko ili goveđe), pirinač i začini, sve upakovano u kisele ili sveže listove kupusa. Evo nekoliko zanimljivih činjenica o sarmama:
Poreklo: Iako je teško tačno odrediti gde su sarme nastale, smatra se da potiču iz turske i otomanske kuhinje, a šire se kroz Balkan, istočnu i srednju Evropu. Sarme su popularne u mnogim zemljama, kao što su Srbija, Bosna, Hrvatska, Mađarska, Rumunija i Bugarska, ali i u drugim delovima sveta sa balkanskim i srednjoevropskim korenima.
Prvi zapisi o sarmama: Sarme su verovatno postale popularne u vreme Otomanskog Carstva, kada su jela uvaljena u listove kupusa postala uobičajena. Danas se priređuju u gotovo svim zemljama Balkana i Balkanskoj dijaspori, a postoje i varijante u koje se umesto kupusa koriste vinove loze ili čak lišće povrća kao što je blitva.
Sastojci: Sarme se obično prave od mlevenog mesa (svinjetina, govedina, ponekad piletina), pirinča, začina poput soli, bibera, crvene paprike i čenova belog luka. U nekim varijantama, dodaju se i šljive, suvo grožđe, dimljeni meso ili čak pečurke.
Vrste sarmi: Najčešće vrste sarmi uključujuSarme sa svinjetinom: Tradicionalne sarme u mnogim zemljama Balkana.Sarme sa govedinom: U nekim područjima, sarme sa govedinom su popularniji izbor.Vegetarijanske sarme: Sarme koje ne sadrže meso, već samo pirinač, povrće i začine. Ova varijanta je popularna u vegetarijanskoj ishrani ili u postu.
Priprema i kuvanje: Sarme se obično kuvaju dugo, na tihoj vatri, čak i do nekoliko sati. Ovaj proces omogućava da meso, pirinač i začini upiju ukus kiselog kupusa, čineći jelo bogatim i punim ukusa. Ponekad se sarme kuvaju u kombinaciji sa dimljenim mesom ili suvom slaninom, što im daje dodatnu dubinu ukusa.
Kiseljenje kupusa: Tradicionalno, za pravljenje sarmi koristi se kiseli kupus. Kiseli kupus ne samo da daje poseban ukus, već pomaže u očuvanju sarmi tokom zime. U mnogim porodicama, kiseli kupus se priprema i čuva kako bi mogao da se koristi tokom hladnijih meseci.
Sarme u kulturi: Sarme su često povezane s porodičnim okupljanjima i svečanim prilikama. U mnogim zemljama Balkana, sarme su popularno jelo za praznike kao što su Božić i Nova godina, ali se priređuju i za veće proslave, svadbe i druge specijalne događaje.