Jesper Jul (1948.-2019.) bio je istaknuti danski obiteljski terapeut, predavač, pisac i edukator koji je uspostavio centre za podršku u 15 zemalja svijeta. U proteklih dvadesetak godina razvio je nov pristup obrazovanju, razvoju i socijalizaciji djece. Središnji dio njegova rada bio je cilj nadahnuti i pomoći roditeljima i stručnjacima, omogućujući djeci da napreduju i mentalno i socijalno. To je postigao ponudivši praktičnu i učinkovitu alternativu nasilnim i uvredljivim obrazovnim metodama koje i danas pogađaju djecu.
“Odnos umjesto obrazovanja” služi kao središnje načelo filozofije poznatog pedagoga.U “Pet temelja obiteljskog života” autor daje jednostavne i iznimno dojmljive smjernice za roditelje. On savjetuje: “Svim roditeljima: dok se vaš sin ili kći približava četrnaestom rođendanu, odvojite trenutak da razmislite o načinima na koje je dijete obogatilo vaš život i podijelite te misli s njima na miran način, baš onako kako su se pojavile vama tijekom vašeg razmišljanja.
- Razumno je zaključiti da u takvom trenutku neće biti pojedinca koji će ostati ravnodušan, jer je želja da netko s nama komunicira na taj način univerzalna. Iako roditelji često izražavaju svoju ljubav prema svojoj djeci, artikuliranje s preciznošću i određenošću ima bitno drugačiju težinu. Može se samo naslutiti dubok utjecaj koji takvi izrazi imaju na dijete.
Svake godine im se može prenijeti važnost njihovog rođendana. Međutim, ključno je surađivati s njima na jednako ozbiljan način kao s odraslima. Stoga bismo se trebali suzdržati od korištenja pojednostavljenog, “dječjeg” jezika i umjesto toga komunicirati prirodnim, autentičnim tonom koji odražava naše prave osjećaje. Čak i šestomjesečno dijete može biti informirano o tome koliko je duboko promijenilo i obogatilo život svojih roditelja.
- Dijete upija te izraze poštovanja i od samog početka počinje shvaćati bit osobne komunikacije, čak i ako još ne razumije značenje određenih riječi. Ovo načelo jednako vrijedi i za dinamiku unutar parova. Kada se žena nakon desetljeća duge veze pita voli li je partner još uvijek, takvo pitanje često proizlazi iz neizvjesnosti u pogledu njezine važnosti i vrijednosti u očima partnera.
U suvremenom društvu većina pojedinaca ne ostaje u vezama zbog društvenih normi ili egzistencijalnih zahtjeva. Kako su partnerstva evoluirala u potpuno emocionalne odluke, težimo njihovom nastavku samo kada druga osoba pridonosi našem obogaćivanju i sreći. Time se naglašava važnost uvažavanja”, primijetio je poznati danski pedagog.
BONUS TEKST:
Botanička klasifikacija: Oslić (lat. Merlangius merlangus) je riba iz porodice gadiformes (ribe iz reda oslića), a često se naziva i “beli oslić”. Iako se ponekad koristi naziv “oslić” za nekoliko različitih vrsta, najpoznatiji je evropski oslić.Izgled: Oslić je riba srednje veličine, dugačka obično između 30 i 50 cm, i ima dug, uski oblik tela. Njegovo meso je bele boje i vrlo je sočno, što ga čini veoma ukusnim za pripremu.
Stanište: Oslić se može naći u hladnim i umerenim vodama Atlantskog okeana, posebno u Severnom moru i oko Britanskih ostrva. Mogu se naći i u Sredozemnom moru i na drugim mestima sa hladnijim vodama.Ishrana: Oslić se hrani manjim ribama, rakovima i drugim morskim organizmima. Zbog svoje prehrambene navike, meso oslića je bogato proteinima, ali s relativno niskim sadržajem masti.
Zdravstvene prednosti: Oslić je vrlo zdrav i dobar izvor visokokvalitetnih proteina. Takođe sadrži vitamine B grupe, posebno B12, koji je važan za zdravlje nervnog sistema. Meso oslića je niskokalorično, što ga čini pogodnim za ljude koji paze na unos kalorija.
Priprema i kuvanje: Meso oslića je mekano i lako se odvaja od kosti, pa je savršeno za pečenje, prženje, kuvanje i pripremu u raznim jelima. Oslić je često korišćen u jelima poput ribljih štapića, fileta, kao i u pripremi riba na žaru.Odlikuje se blagim ukusom: Meso oslića je blagog i delikatnog ukusa, zbog čega se lako uklapa u razne začine i marinade. Zbog toga je popularan izbor u mnogim tradicionalnim jelima.