Badnje veče, najposebniji trenutak pred Božić, predstavlja vrijeme kada se svi okupljaju u krugu porodice, dijele tople priče, uspomene i pripremaju obrok za najradosniji hrišćanski praznik. To je doba kada je važno biti kod kuće, u porodici, jer Badnje veče treba biti provedeno u miru, ljubavi i spokojnoj atmosferi doma. Tradicionalno, nije poželjno ići u goste tog dana, jer je to trenutak kada se u potpunosti posvećujemo obitelji i obredima koji čine ovaj dan posebnim.
Dan pred Božić, ili Badnje veče, bogat je raznim običajima i vjerovanjima, koji nisu samo simbolični, već imaju i praktičnu svrhu, posebno kada je riječ o sticanju bogatstva i izbjegavanju nesreća. Od davnina, ljudi su vjerovali da upravo ove navike donose sreću i prosperitet u nadolazećoj godini.
- U mnogim domaćinstvima, Badnje veče počinje vrlo rano, u praskozorje, kada pod udarcima sekire, mladi hrast odlazi iz svog prirodnog okruženja. Ovaj drveni simbol se sječe sa tri udarca, a pri tom pada ka istoku, prema starim tradicijama koje simboliziraju svjetlost i novi početak. Badnjak, koji se sječe u ovom trenutku, simbolizira onaj komadić drveta koje su, prema vjerovanjima, pastiri donijeli Josifu i Mariji kako bi zalogali vatru i zagrijali pećinu u kojoj je rođen Isus Hrist. Loženje badnjaka postaje glavni obred, a njegovo prisustvo u kući od zore do sumraka smatra se blagodatnim. Prije nego što se unese u kuću, Badnjak ostaje prislonjen uz vrata kuće, a ukućani ga posipaju žitom kao simbol plodnosti i obilja.
Loženje badnjaka se uvijek vrši uz veliko poštovanje, uz molitve za zdravlje, mir i sreću u narednoj godini. Na Badnje jutro, domaćinstvo se čisti i ukrašava slamom, baš kao što je to bio običaj u Vitlejemskoj pećini, jer se vjeruje da će to donijeti plodnost i blagostanje u kuću. Stolovi su obasjani slavskom svjećom, na kojoj počinje post, koji ima duhovnu svrhu – čišćenje duše i pripremu za duhovnu obnovu na Božić. Nakon toga, domaćice pripremaju posnu večeru, koja uključuje raznovrsne specijalitete: pasulj, ribu, baklavu, pogaču, pitu… Svaka od ovih jela ima duboko ukorijenjeno značenje, jer se vjeruje da će konzumacija ovih namirnica donijeti bogatstvo i plodnost u narednoj godini.
Posebnu pažnju treba obratiti na običaj posipanja poda slamom. Slamom se prekriva cijela kuća, kako bi se podsjetilo na onu skromnost Vitlejemske pećine, gdje je Isus rođen u siromaštvu, ali s ogromnom duhovnom vrijednošću. Ovaj običaj, također, simbolizira želju za plodnošću, obiljem i blagostanjem. Deca u mnogim krajevima pjevaju, vjerujući da će to omogućiti bolje množenje stoke i životinja, a ujedno se moli za blagostanje cijele porodice.
Značenje Badnje večeri nije samo u pripremama hrane i bogatoj trpezi, već u dubljoj simbolici. Praznovanje Božića i Badnje večeri je u osnovi povezano s ljubavlju, praštanjem i obnavljanjem odnosa unutar porodice. Nije bitno samo ono što je na stolu, jer sva jela mogu biti spremljena bilo koji dan, već je bitno kako se taj dan doživljava i provodi s voljenim osobama. Zato se taj dan, usprkos svim običajima, mora provesti u miru i ljubavi, sa snažnom željom da se ojačaju obiteljski odnosi.
Dok se u domovima pali svijeća, koja simbolizira svjetlost koju je Isus donio svijetu, ulice su obično puste, jer to nije vrijeme za društvene susrete. Ne ide se u goste, niti se uzima bilo što od drugih. Ovo je vrijeme posvećeno porodici, ljubavi i praštanju. Svi običaji ovog dana, od loženja badnjaka do običaja pomirenja i praštanja, upućuju na to da je najvažnija stvar u životu ljubav, zajedništvo i nastavak obiteljskih tradicija.
Važno je napomenuti da mnogi običaji koji su povezani sa Badnjim danom imaju paganske korijene. Iako su se tokom vremena preobrazili pod utjecajem hrišćanske religije, mnogi od njih zadržali su simboliku plodnosti, sreće i prosperiteta. Na taj način crkva je dala duhovnu dimenziju tim običajima, čineći ih dijelom hrišćanske tradicije.
Tri ključna vjerovanja koja su naši preci obavezno poštovali na Badnji dan su:
- Mak treba jesti na Badnji dan, jer se vjerovalo da će to donijeti puno novca onima koji ga konzumiraju u tom danu. Ovo je vjerovanje povezano s idejom da će simbolički unositi plodnost i prosperitet.
- Pomirenje i praštanje – Na Badnji dan, mnogi su vjerovali da je vrijeme za oprostiti onima s kojima su imali nesuglasice tokom godine. Pomirenje je smatrano ključem za početak nove godine, u kojoj bi svi nesuglasni odnosi nestali, a ljubav i sklad bili prisutni.
- Običaj udaranja u slabinu – Tradicionalno, na Badnje veče, žena udari svog muža rukom u slabinu, a muž nju isto tako, s vjerovanjem da će to donijeti sreću, zdravlje i veselje u obitelj tokom cijele godine. Ovaj simbolički čin smatra se garancijom za dugotrajan i sretan život u braku.
Badnje veče je mnogo više od običnog dana – to je prilika za obnovu, smirenost i dovođenje obitelji na okupu.