Demencija predstavlja jedan od najizazovnijih zdravstvenih problema.Demencije ne pogađaju isključivo starije osobe,postojeća je i kod maldih osoba.Donosima vam neke od savjeta kako smanjiti rizik od ove bolesti.
Jedan od najvažnijih koraka jeste promena životnog stila, posebno ishrane. Prekomerna konzumacija industrijski prerađene hrane – bogate rafinisanim šećerima, trans-mastima, aditivima i konzervansima – povezana je s lošijim kognitivnim funkcijama i ubrzanim starenjem mozga. Umesto toga, preporučuje se prelazak na mediteranski način ishrane, koji uključuje obilje svežeg voća i povrća, integralne žitarice, maslinovo ulje, ribu bogatu omega-3 masnim kiselinama i umeren unos crvenog vina. Ovaj način ishrane pokazao se kao izuzetno koristan u očuvanju kognitivnog zdravlja.
Međutim, ishrana je samo deo slagalice. Evo još nekoliko ključnih koraka koje možete preduzeti da biste dodatno smanjili rizik od razvoja demencije:
1. Izbegavajte visok nivo bakra u vodi za piće
Iako je bakar esencijalni mineral koji učestvuje u brojnim biološkim procesima – uključujući formiranje kostiju, regulaciju hormona i funkcionisanje nervnog sistema – prekomerna količina bakra, naročito u vodi za piće, može imati neurotoksične efekte. Istraživanja sugerišu da dugotrajno izlaganje visokim koncentracijama bakra može doprineti razvoju Alchajmerove bolesti, utičući na formiranje beta-amiloidnih plakova u mozgu.
Zamenite stare bakarne cevi i razmislite o ugradnji filtera za vodu, naročito u starijim objektima, kako biste smanjili unos ovog metala.
2. Budite oprezni s lekovima koji imaju antiholinergički efekat
Određeni lekovi, naročito oni koji se koriste za lečenje alergija, nesanice i gastrointestinalnih problema, imaju tzv. antiholinergička svojstva – što znači da blokiraju neurotransmiter acetilholin, koji je ključan za pamćenje i učenje. Hronična upotreba takvih lekova može dovesti do smanjene moždane aktivnosti, ubrzane atrofije mozga i povećane verovatnoće kognitivnog opadanja.
Pre nego što redovno uzimate lekove za spavanje ili sezonske alergije, konsultujte se s lekarom o bezbednijim alternativama.
3. Spavajte u položaju koji pospešuje detoksikaciju mozga
Spavanje je vreme kada se mozak regeneriše i „čisti“ od nakupljenih toksina putem glinfatskog sistema. Istraživanja pokazuju da spavanje na boku, posebno na desnoj strani, poboljšava efikasnost ovog procesa i može pomoći u prevenciji neurodegenerativnih bolesti poput Alchajmera i Parkinsona.
Redovan, kvalitetan san – po mogućstvu 7 do 9 sati svake noći – presudan je za dugoročno zdravlje mozga.
4. Izbegavajte pesticide i toksične hemikalije iz okruženja
Dugotrajna izloženost pesticidima, naročito organohloridima kao što je DDT, povezana je s povećanim rizikom od neuroloških oštećenja. Iako je DDT zabranjen u mnogim zemljama, njegova prisutnost u životnoj sredini i dalje postoji, posebno u hrani životinjskog porekla, mlečnim proizvodima i masnoj ribi.
Pored DDT-a, moderni pesticidi poput acetamiprida i drugih neonikotinoida dokazano negativno utiču na nervni sistem. Kupujte organske proizvode kad god je to moguće, perite voće i povrće temeljno i izbegavajte prskanu hranu nepoznatog porekla.
5. Živite život ispunjen svrhom i značenjem
Mentalna i emocionalna dobrobit imaju direktan uticaj na zdravlje mozga. Osobe koje žive svrsishodnim, smislenim životom, koje imaju jasne ciljeve, uživaju u hobijima, održavaju društvene kontakte i osećaju se korisno – ređe obolevaju od demencije.
Duhovna stabilnost, emocionalna otpornost i osećaj svrhe deluju kao zaštitni faktori za mozak, smanjujući hronični stres i pospešujući neuroplastičnost.
6. Redovno proveravajte i nadoknađujte nivo vitamina D
Vitamin D, često nazivan „sunčevim vitaminom“, igra ključnu ulogu u zdravlju mozga. Nedostatak ovog vitamina povezan je sa smanjenom kognitivnom funkcijom, lošijim pamćenjem i većom sklonošću ka demenciji.
Izlaganje sunčevoj svetlosti, unošenje namirnica bogatih vitaminom D (poput lososa, sardina, jaja i pečuraka) kao i dodaci ishrani, mogu značajno poboljšati nivoe vitamina D u organizmu.
7. Ne zanemarujte oralnu higijenu – mozak i zubi su povezani
Zvuči iznenađujuće, ali loša oralna higijena može imati ozbiljne posledice po zdravlje mozga. Postoji sve više dokaza o vezi između parodontalnih infekcija i pojave Alchajmerove bolesti. Bakterije iz usta mogu dospeti do mozga putem krvotoka i izazvati upalne procese.
Perite zube dva puta dnevno, koristite zubni konac i posećujte zubara redovno. Vaša usta su ogledalo zdravlja celog tela, uključujući i mozak.
8. Šetajte i krećite se najmanje tri puta nedeljno
Fizička aktivnost, naročito kardiovaskularne vežbe poput šetnje, vožnje bicikla, plivanja i plesanja, izuzetno povoljno utiču na moždanu cirkulaciju, pamćenje i mentalnu fleksibilnost. Redovno kretanje stimuliše rast novih nervnih ćelija, povećava nivoe serotonina i smanjuje rizik od depresije i demencije.
Ciljajte na najmanje 30 minuta umerenog hoda tri do pet puta nedeljno, po mogućstvu na svežem vazduhu i u prirodnom okruženju.
Zaključak
Prevencija demencije nije rezultat jedne promene – to je kombinacija brojnih malih koraka koje činimo svakog dana. Pravilna ishrana, fizička aktivnost, mentalna stimulacija, emocionalna stabilnost i briga o celokupnom zdravlju tela i duha – to su ključni temelji zdravog i dugovečnog uma.
