Stručnjaci nemaju dilemu kada je u pitanju hrana koja najviše povećava rizik od raka debelog crijeva, posebno kod žena.
Istraživači su otkrili da su žene koje su unosile najviše ultraprerađene hrane, oko 10 porcija dnevno, imale 45 posto veći rizik od razvoja polipa.
Zdravstveni stručnjaci već godinama primjećuju porast slučajeva raka debelog crijeva kod mlađih ljudi, a novo istraživanje ukazuje na još jedan važan dio slagalice: ultraprerađenu hranu. Prema nalazima, upravo bi ona mogla biti značajan faktor rizika, posebno kod žena.
Studija objavljena 13. novembra u časopisu „JAMA Oncology“ pratila je više od 29.000 žena u njihovim dvadesetim, tridesetim i četrdesetim godinama, u periodu od 1991. do 2015.
Istraživači su otkrili da su žene koje su unosile najviše ultraprerađene hrane, oko 10 porcija dnevno, imale 45 posto veći rizik od razvoja polipa, odnosno prekanceroznih izraslina u debelom crijevu, u poređenju sa onima koje su unosile najmanje – oko tri porcije dnevno.
Riječ je o proizvodima koji sadrže sastojke koje u domaćoj kuhinji uglavnom ne biste koristili: vještačke boje i arome, hemijske konzervanse za produženje roka trajanja, emulgatore poput hidrogenizovanih ulja i zaslađivače poput visokofruktoznog kukuruznog sirupa.
Polipi se, naravno, mogu ukloniti ako se otkriju na vrijeme, ali ako se zanemare, mogu rasti i s vremenom preći u rak, piše časopis „People“.
Autori podsjećaju da ultraprerađena hrana čini veliki dio ukupne ponude namirnica – na primjer, u SAD-u čini oko 70 posto prehrambene ponude. U tu grupu ulaze gazirana pića, industrijske grickalice poput čipsa, keksa i krekera, zatim slatkiši, gotova i zamrznuta jela, delikatesne salame i naresci, sušeno meso, viršle i slični proizvodi.
U tu grupu spadaju i salame.
Gastroenterolog dr. Endru Čan iz bolnice „Mass General Brigham“ u Bostonu, jedan od autora studije, objašnjava da takva hrana može narušiti ravnotežu „dobrih“ i „loših“ mikroorganizama u crijevima te oštetiti zaštitnu sluznicu digestivnog sistema. U takvom okruženju, upozorava, raste vjerovatnoća razvoja abnormalnih ćelija. Dodaje i da se rizik povećava prilično linearno – što više ultraprerađene hrane jedete, to je veća vjerovatnoća nastanka polipa.
Ipak, stručnjaci naglašavaju da nije sve crno-bijelo. Nutricionistička epidemiologinja dr. Marijan Neuhozer iz Centra za rak Fred Hač u Sijetlu, koja nije učestvovala u istraživanju, ističe da nisu sve ultraprerađene namirnice nužno loše. Neki jogurti, hljeb od cjelovitih žitarica ili žitarice za doručak mogu pružiti nutrijente povezane s nižim rizikom od raka debelog crijeva, zbog čega se smatraju „zaštitnim“ namirnicama.
Mesne prerađevine su rizik broj 1 za nastanak raka debelog crijeva.
Dr. Robin Mendelson, gastroenterološkinja iz njujorškog centra za rak „Memorial Sloan Kettering“, upozorava i na jedno važno ograničenje studije: istraživanje se fokusiralo na specifičnu populaciju – medicinske sestre, većinom bijele puti. Zato je potrebno potvrditi rezultate i na drugim grupama kako bi se dobila potpunija slika. Uprkos tome, nalazi se uklapaju u više ranijih istraživanja koja su povezivala ultraprerađenu ishranu s nepovoljnim ishodima za zdravlje crijeva, prenosi Stil.
Čan pritom naglašava važnu stvar: ishrana vjerovatno nije jedino objašnjenje porasta ranog raka debelog crijeva. U praksi, kaže, susreću i mlađe pacijente koji se hrane vrlo zdravo, a ipak obole. Zbog toga je otkrivanje drugih rizičnih faktora jedan od ključnih zadataka njihovog istraživačkog tima.